Izvoz je jedan od ključnih faktora na putu do ekonomske stabilnosti ali i državnog bogatstva.
Zemlje u razvoju trebaju diversificirati svoj izvoz ako imaju vlasite resurse kako bi zahvaljujući proizvodnim mogućnostima osigurale ekonomski rast.
Primjer toga su razvijene države poput Kine i Japana koje zahvaljujući dobrom izvozu ulaze u tržišno nadmetanje, lakše prebrode krize i imaju utjecaj u geopolitičkoj sferi.
Postavlja se pitanje ako je već izvoz značajan faktor, kako ekonomija država koje ne ovise o izvozu opstaje, kako to utiče na BDP ? Poznato je da ako je vrijednost izvoza veća od vrijednosti uvoza, razlika pridonosi povišenju bruto domaćeg proizvoda.
Neki ekonomisti smatraju da kada komponente jedne zemlje pokazuju nizak udio izvoza u odnosu prema ukupnom BDP-u, tada država ne ovisi o izvozu. Bitno je pojasniti da bruto društveni proizvod ili bruto nacinalni proizvod (GNP) predstavlja ukupnu produkciju roba i usluga jedne nacinalne ekonomije, u određenom periodu po tržišnim cijenama. On uključuje sve dohotke domaćih lica ostvarene ekonomskim aktivnostima u zemlji i inostranstvu.
U države čija ekonomija najmanje zavisi od izvoza spadaju:
Sudan – udio izvoza u BDP-u 6.1%
Sudan kao prvorangirani ima najmanji udio izvoza u BDP-u, u odnosu na vrijednost svog bruto društvenog proizvoda. Sudanska se ekonomija još uvijek velikim dijelom temelji na poljoprivredi, ali se u posljednjih nekoliko godina bilježi i rast lake industrije. Glavni faktori koji ograničavaju rast ekonomije jeste nestabilno područje i česte suše.
Afghanistan – udio izvoza u BDP-u 6.6%
Drugi na listi je Afganistan koji spada u najsiromašnije države svijeta. Većina stanovništva (preko 70%) se bavi poljoprivredom iako je obradivo samo 12% površine.
Burundi – udio izvoza u BDP-u 7.8%
Burundi kao jedna od najmanjih država u Africi ima 7,8 % udio izvoza u BDP-u, a 42% BDP-a dolazi od međunarodne pomoći.
Kiribati – udio izvoza u BDP-u 0.8%
Ekonomija Kiribata zavisi od strane pomoći, a poljoprivreda i ribarstvo u ovoj državi je isključivo za vlastite potrebe.
Brazil – udio izvoza u BDP-u 1.2%
Ekonomija Brazila ima veliku bazu prirodnih bogatstava i razvijenu industriju i privredu. Veliki udio imaju kompanije iz SAD-a, Švicarske, Japana i Francuske. U posljednje vrijeme bilježi se veliki industrijski napredak. Svake godine se posijeku velike površine šuma. Te se nove površine upotrebljavaju u poljoprivredi. Turizam igra značajnu ulogu u ekonomskom rastu države.
Nepal – udio izvoza u BDP-u 11.6%
Ekonomija Nepala ovisi o poljoprivredi, industriji i uslužnom sektoru. 76% lokalnog stanovništva radi u poljoprivredi, dok je 18% u uslužnim djelatnostima.
Etiopija – udio izvoza u BDP-u 11.6%
Etiopija je jedna od 9 država za koje se smatra da su najbrže rastuće ekonomije Afrike. Stopa ekonomskog rasta Etiopije kreće se blizu sedam posto. Prodaja robe na berzi u ovoj zemlji donijela je milijarde dolara. Etiopija osim poljoprivrede posjeduje i prirodne resurse, a najznačajniji je kafa.
Pakistan – udio izvoza u BDP-u 12.3%
Unatoč velikom napretku u industrijalizaciji i razvitku uslužnog sektora, pakistanskom ekonomijom još snažno dominira poljoprivreda. Iako se obrađuje samo jedna trećina obradivih površina u zemlji, 44,1% zaposlenog stanovništva radi u poljoprivredi.
Centralna Afrička Republika – udio izvoza u BDP-u 12.3%
Najznačajnije privredne grane i aktivnosti su: rudarstvo, poljoprivreda i ribarstvo. Najveći udio u izvozu čine dijamanti.
Sjedinjene Američke Države – udio izvoza u BDP-u 13.4%
Sjedinjene Američke Države su trenutno privredno najjača zemlja u svijetu, a i najveći uvoznik robe i sirovina. Slobodna tržišna ekonomija kreira visoku produktivnost koja je upotpunjena prirodnim resursima.
Na osnovu ovih deset primjera možemo tvrditi da je izvoz ključni faktor za rast ekonomije. Domaća proizvodnja pokreće ekonomiju i osgurava rast BDP-a. Za svaku državu je važno da državna ekonomija ne zavisi isključivo od jednog resursa, jer je stanje na tržištu promjenljivo, sa samim tim i rizik od pada veći.
