Ako s jedne strane imamo činjenicu da je veliki dio najpoznatijih kriminalaca u historiji dolazio iz redova poduzetnika, a s druge strane narodnu mudrost koja kaže da budala uči na svojim, a pametan na tuđim greškama, onda je sasvim jasno da i od ovih ljudi možemo štošta naučiti.
Koje su to biznis lekcije od čuvenih poduzetnika s druge strane zakona koje nam mogu veoma korisne možete pročitati u današnjem tekstu.
Ono što im je svima zajedničko jeste činjenica da su se suočavali s izuzetno kompetitivnim uslovima poslovanja i pritisak je samim tim bio ogroman. Da li je to opravdanje što su skrenuli s legalnih puteva u mutne vode? Naravno da nije. Da li to znači da njihovo cjelokupno iskustvo treba precrtati i zaboraviti, pošto su ti ljudi bili kriminalci? Naravno da ne znači. Ako vas nismo ubijedili, nastavite da čitate pa procijenite sami.
Lekcija 1: Ne možete svakome udovoljiti (Francis Drake)
Sir Francis Drake vladao je međunarodnim vodama tokom 14. vijeka i važio je za svojevrsnog eksperta u oblasti… napadanja brodova i krađe njihovog tovara. Njegovi poduhvati postali su vremenom legendarni, posebno zbog toga što je dio svog plijena dijelio s britanskom vladom. Ovo ga je učinilo herojem u svojoj domovini, a ujedno i jednim od najopasnijih i najtraženijih kriminalaca u Španiji, čiji su brodovi često bivali njegova meta.
Drake je u Španiji bio poznat kao „El Draque”, a nagrada za njegovo hapšenje iznosila je sadašnjih četiri miliona dolara. Istovremeno, njegova popularnost u Britaniji bila je tolika da je odlikovan titulom viteza i postao je gradonačelnik Plimota. Ova priča o piratu-gradonačelniku na vrlo ilustrativan način kazuje da se ne može udovoljiti svima, zar ne?
Lekcija 2: Djela, a ne samo riječi (Charles Ponzi)
Čuvena Ponzijeva šema nastala je dvadesetih godina prošlog vijeka, a njena privlačnost ilustruje se u sljedećem: ljudima obećate mnogo novca, a zauzvrat ne moraju ništa da rade! Ponuda koja se ne može odbiti. Elem, ovdje se detaljno možete upoznati s Ponzijevim likom i djelom, a u ovom kontekstu najvažnija nam je informacija da je Ponzi napravio svojevrsnu petlju – to jest novac mu je stalno dolazio, čime je uspjevao da osigura novac onima na početku lanca i tako ne bude otkriven. Sve je radilo kao podmazano.
Ponzi je ljudima nudio mogućnost da ulažu novac, a broj onih koji je na ovo pristao mjeri se u hiljadama. Na vrhuncu svog poslovanja, on je dobijao najmanje 250.000 funti na dan. Ali, cijela mašinerija počela je da se raspada jer nije bilo nikakvih stvarnih investicija, već je novac samo kružio od jednog investitora do drugog. Usljed neodrživosti, cijela Ponzijeva šema se raspala i on je završio u zatvoru
Ova prevara i danas je aktuelna na brojnim nivoima, a jedan od skorijih primera je i Bernard Madof, koji se smatra počiniocem najveće finansijske malverzacije još od Ponzijevog vremena.
Ponzi je, dakle, pola posla odradio kako treba – ljudima je obećao nešto što oni ne mogu odbiti i time je privukao hiljade ljudi spremnih da mu da novac. Ono što nije uslijedilo potom je ispunjenje tog obećanja i to je, iz perspektive biznisa, Ponzijeva velika greška. Osim, naravno, činjenice da je bio okorjeli prevarant.
Lekcija 3: Svijet je pun niša koje samo čekaju da budu otkrivene (George Parker)
George Parker je početkom 18. i krajem 19. vijeka živio u New York – u, kada je otkrio jednu bizarnu a opet plodonosnu tržišnu nišu. Naime, on je počeo ljudima da prodaje znamenitosti New York – a! Dobro ste pročitali; Parker je ljudima pričao nevjerovatne priče, potkrepljenje lažnim dokumentima, kako bi ih ubijedio da je, na primer, Bruklinski most na prodaju i da bi im njegova kupovina bila najpametnija odluka u životu.
Bruklinski most bio je omiljena Parkerova stvar „na prodaju” jer je najlakše uspijevao da ih ubijedi da je u pitanju odlična investicija. Njima će se ona isplatiti tako što će na njegovom početku postaviti štand i naplaćivati prelazak preko mosta. Policajci u ovom gradu su imali problem da spriječe ljude da zaustavljaju saobraćaj i naplaćuju prelazak. Objašnjavali su ljudima – „vlasnicima” mosta – da oni to nisu i da su, zapravo, prevareni.
Kada je cijela stvar razotkrivena, Parker je uhvaćen, a posljednjih osam godina svog života proveo je u zatvoru. Njegova priča, ma kako nevjerovatno zvučala, kazuje nam da je svijet zaista prepun tržišnih niša koje samo čekaju da budu otkrivene.
Lekcija 4: Suština biznisa je kreirati vrijednost za kupce (Eduardo de Valfierno)
Argentinski prevarant Eduardo de Valfierno bio je zanimljiv čovjek. Početkom prošlog vijeka angažovao je stručnjaka u pravljenju falsifikata umjetničkih dijela kako bi mu napravio nekoliko lažnih slika Mona Lize. Plan je bio da ih prodaje širom sveta i tako stekne ogroman profit. Ali, ovo pitanje se nameće samo od sebe: ko bi bio zainteresovan za kupovinu lažnih slika za koje je od početka jasno da nemaju nikakvu realnu vrijednost?
To je bio drugi dio Vafliernovog plana: kada je imao kopije odličnog kvaliteta, angažovao je nekoliko ljudi da ukradu original koji se čuva u Luvru u Parizu. Jedan od njih bio je zaposleni u muzeju, koji je stvar izveo tako što je sakrio sliku ispod svog kaputa i jednostavno se išetao iz muzeja!
Očekujući pravi bum na tržištu umjetnina koji je izazvala krađa Mona Lize, Valfierno je uspio da pronađe kupce unaprijed i isporuči im kopije na tajne lokacije širom svijeta. Uspijevao je da izbjegne brojne carine, iako su svi bili u stanju povišene pripravnosti. Svaka kopija tako je prodata bogatim kupcima, a svaki od njih vjerovao je da kupuje original.
Valfierno je znao da će originalnu sliku najbolje biti držati podalje od bilo čijih očiju, pa je čovjeku koji ju je ukrao rekao da je zadrži. On je, naravno, ubrzo probao da proda legendarno da Vincijevo djelo, a tada je i uhvaćen. Mona Liza zagonetnog osmjeha vratila se u Luvr, a Valfierno se izvukao s pozamašnom količinom stečenog profita.
Lekcija 5: Često su najjednostavnije ideje najbolje (Joakin „El Čapo” Guzman)
Američko ministarstvo finansija nedavno je Joakina Guzmana opisalo kao najmoćnijeg narko bosa na svijetu. On je razvio nesvakidašnje i inovativne metode menadžmenta koje je primjenjivao u poslovanju, a jedna od njih je plaćanje dilera u drogi, a ne u novcu. Na ovaj način, dileri su bili u stanju da samostalno posluju, djelujući kao svojevrsna franšiza. Guzman je potom uočio nove, rastuće potrebe za narkoticima, posebno za metamfetaminom i razvio tehnike njihovog pravljenja koje će imati najniže troškove.
Tako je marihuanu počeo da uzgaja u SAD, umjesto da je švercuje. Ali, njegov najveći poduhvat upravo je i najjednostavniji. Naime, na pitanje kako se najlakše velika količina droge može prebaciti iz Meksika u SAD, njegov odgovor je bio: kopanjem velikog tunela.
Upravo je ova jednostavna ideja Guzmanu donijela mnogo uspjeha. Angažovao je arhitektu i počeo kopanje tunela od tajne lokacije u Meksiku do skladišta u SAD.
Lekcija 6: Napravite dobar tim (Charles “Lucky” Luciano)
Za čuvenu mafiju svi smo čuli, a Charles “Lucky” Luciano bio je čovjek koji je proširio operacije ovog kriminalnog udruženja sa Sicilije na međunarodni nivo.
Kako je Lucianu to pošlo za rukom? On je angažovao ljude koji su bili dio njegovog tima i koji su upućivani na međusobnu saradnju. Umjesto da je radio s mnoštvom kriminalaca koji bi štitili svoje interese, on je uspostavio hijerarhiju i strukturu u italijansko-američke bande u SAD po uzoru na silicijansku mafiju. To je uvećalo njihovu moć i utjecaj koji je mafija imala kao najveća kriminalna organizacija dvadesetog vijeka.
Lekcija 7: Neka troškovi budu niski (Frank Lukas)
Tokom sedamdesetih godina prošlog vijeka afro-američki mangup pokušavao je da pronađe svoje mesto u podzemlju, kojim je tada dominirala italijansko-američka mafija. On je želio da se istakne u svijetu preprodaje narkotika i da bi mu to pošlo za rukom, morao je strogo da pazi na svoje troškove i da nadmaši konkurenciju (što je, otprilike, ono što rade ljudi u bilo kom biznisu). Lukasov plan je, međutim, bio malo… smjeliji.
U ovo vrijeme Amerika je vodila dug i krvav rat s Vijetnamom. Vijetnam je, s druge strane, bio zemlja gdje je droga bila dostupnija i jeftinija nego u SAD. Lukas je tu spazio mogućnost i iskoristio svoje kontakte u vojsci kako bi kupovao narkotike direktno iz Vijetnama, a zatim ih je krijumčario u SAD. Išao je čak dotle da je koristio kovčege u kojima su se prevozila tijela stradalih vojnika kako bi švercovao drogu, pošto njihov sadržaj nije bio provjeravan. Lukav i ništa manje bizaran plan.
Preskačući posrednike u preprodaji droge Lukas je kupovao direktno „s izvora” i tako ne samo da je rezao troškove, već je bio i korak ispred konkurencije. Zaradio je milione i izgradio ime u kriminalnim krugovima, ali sve mu je to donijelo metu na čelu, što je rezultovalo njegovim hapšenjem.
U svojoj dugoj kriminalnoj karijeri, Lukasu se na kraju njegov plan ipak nije isplatio, pošto je brojne godine proveo u zatvoru, a njegova priča i dalje služi kao primjer čuvenog „outside of the box” razmišljanja.
Lekcija 8: Postavi se kao stručnjak (Frank Abagnale)
Abagnaleov lik i djelo upoznali smo u čuvenom „Uhvati me ako možeš filmu”, a ono što ga je učinilo jednim od najslavnijih kriminalaca u historiji je činjenica da je godinama živio na račun falsifikovanih čekova, putujući širom svijeta potpuno besplatno. Njemu je polazilo za rukom da osvoji povjerenje ljudi i da se postavi kao stručnjak u nekoj oblasti. Na primjer, mogao je da leti besplatno, tvrdeći da je pilot, a ljudsko povjerenje osvajao je i tako što je sebi dao titulu ljekara.
Abagnalei je, naravno, uhvaćen i proveo je pet godina u zatvoru. Tada je počeo da se predstavlja kao stručnjak u oblasti u kojoj zaista i jeste bio stručnjak – u finansijskim prevarama. Njemu je odobren prijevremen izlazak iz zatvora, ali u zamjenu za pomaganje američkim vlastima da uoče mutne poslove. To je dovelo do toga da je Abagnale osnovao biznis vrijedan nekoliko miliona dolara – kao konsultant za prevare, i na ovaj način je legalno zarađivao i tako uspio da vrati novac ljudima koji je u prošlosti prevario. Ako neka od ovih priča ima sretan kraj, to je ova.
Lekcija 9: Povezujte se radi postizanja uspjeha (Meyer Lansky)
Amerikanac ruskog porekla Meyer Lansky uspio je ’30-ih godina prošlog vijeka da izgradi imperiju ilegalnog kockanja u SAD, što mu je prilično brzo pošlo za rukom. Isto tako, to nije zadovoljilo njegove apetite, pa je podigao svoje poslovanje na viši nivo tako što se povezao s mafijom. Njegove veze s ovom kriminalnom organizacijom donijele su mu nove prilike za poslovanje i postao je poznat kao „mafijaški računovođa”.
U vijreme njegove smrti 1983. godine, FBI je procijenio da Lansky ima stotine miliona dolara na zapečaćenim bankovnim računima. O rasponu njegovog uspjeha i utjecaja govori i činjenica da su brojni filmovi inspirisani njim, uključujući i lik čuvenog Michael Corleonea. Lanski je bio uspješan kriminalac, a većinu svog uspjeha dugovao je povezivanju, što mu je samo otvaralo nove šanse za stjecanje profita.
Lekcija 10: Nikada nisi previše star (Džordž Grinhaldž)
Džord Grinhaldž bio je zadužen za prodajne aktivnosti unutar takozvane „Šupa” bande, koju su činili on, njegova žena i njihov sin. Zajedno su pravili kopije vrijednih umjetničkih dijela i tako naveli mnoštvo muzeja i kolekcionara da spiskaju milione dolara kupujući kopije.
Ono što ovu priču čini posebno zanimljivom je činjenica da je Grinhaldž imao 82 godine, a uz to je živio u opštinskom stanu u Boltonu u Ujedinjenom Kraljevstvu i svojim kriminalnim operacijama upravljao je iz šupe u bašti. Ova priča kazuje da čovjek nikada nije previše star da bi se upustio u nešto novo… zar ne? To ne mora da se odnosi na milionski kriminalni biznis prodaje falsifikovanih umjetnina, ali poenta je i dalje tu.
Ekstremni načini na koje su ovi ljudi zarađivali novac to jesu i za današnje pojmove – ekstremni. Ipak, principi kojima su se svi ovi ljudi vodili i te kako mogu da se primjene na legalno poslovanje. Zato preuzmite one lekcije za koje osjećaju da nedostaju vašem poslovanju i znajte da definitivno jeste učili od najboljih u svojim oblastima djelovanja.
