Slobodna Bosna je kultni domaći medij koji je prije 12 godina, nakon 1.000 štampanih brojeva, postao portal. Malo je kazati da je reakcija medijske zajednice i šire javnosti bila šokantna.
Većina ljudi je očekivala potpuno gašenje legendarnog magazina jer “portal može imati svako”, a sudbina njihovog rivala BH Dana je ukazivala na gotovo sigurnu propast.
Da u Bosni i Hercegovini i na Balkanu i dalje postoji publika koja zna prepoznati kvalitet, ukazuje i činjenica da danas 2022. godine Slobodna Bosna i dalje slobodno radi svoj posao.
Na to ukazuju i analitike specijaliziranih alata poput Ahrefs.com koji mjeri samo organske posjete (one preko googla). U Decembru 2021. godine, portal Slobodna Bosna je imala preko 2 miliona jedinstvenih posjeta sa najpoznatije svijetske tražilice.
SEO stručnjaci podatke sa platforme Ahrefs uvijek množe sa 3 pa sa sigurnošću možemo pretpostaviti da Slobodna Bosna ima oko 6 miliona organskih posjeta mjesečno.
Kada na to dodamo direktne posjete i socijalne mreže, jasno vam je da ovaj bivši printani medij ima veći doseg nego ikada!
Zato ih danas izdvajamo kao rijedak slučaj uspješne digitalizacije printanih medija na Balkanu. Naredni korak je (nadamo se), uvođenje premium pretplata na određene sadržaje što je trend u svijetu i Hrvatskoj.
U nastavku teksta vam donosimo osvrt na reakcije medijskih stručnjaka iz 2016. godine i sve informacije koje jedan pismen čovjek treba da zna o Slobodnoj Bosni.
Lako je biti general poslije bitke, ali ipak naklon do poda za hrabar potez legendarnog novinara Senada Avdića i njegovih saradnika da te davne 2000. godine urade ovakvu transformaciju. Na žalost, većina printanih medija je samo godinama čekala potpunu finansijsku propast jer printanom mediju su dani već tada bili izbrojani.
Reakcije na gašenje Slobodne Bosne
“Za 20 godina je izašlo 1.000 brojeva Slobodne Bosne i mislim da smo dali svoj doprinos u širenju slobode govora i istraživačkom novinarstvu, ali postoji tržište koje sve regulira.
Tržište printanih medija je u kolapsu, pogotovo sedmičnih novina. Da bi printana novina sedmično izlazila treba čitalačka publika i marketing“, rekao je Avdić za klix.ba nakon što je donesena odluka o gašenju.
Publike je bilo sve manje pa je sve ostalo na marketingu. Kako taj kolač uveliko, pa čak i u potpunosti, visi na koncu koji drže politički predstavnici i koji na taj način vrše onaj, nazovimo ga tako, nježniji pritisak na medije, onda možemo reći da je sudbina Slobodne Bosne odavno zapečaćena. Taj pritisak je i efektniji od onog direktnog s telefona na telefon ”pa tko kome mater više puta spomene.”
Bez obzira na prethodna saznanja za neke je odluka da Slobodna Bosna prestane izlaziti bila iznenađujuća, poput Bore Kontića, direktora sarajevskog Media centra i, možemo reći, starog medijskog vuka.
„Jednostavno nisam znao. Kod nas inače ne postoje javni podaci o tiražu novina. A zašto – vjerovatno se razlog krije u kratkoj oproštajnoj rečenici urednika Senada Avdića da su za novine potrebni ‘čitaoci i marketing‘.
Postoji svjetski trend dramatičnog smanjivanja tiraža novina. To je s jedne, a s druge strane Slobodna Bosna vjerovatno plaća cijenu činjenici da ne možete jednom sedmično udovoljiti publici koja traži dnevnu dozu senzacija i koja je besplatno, 24 sata na bezbrojnim copy/paste online medijima“, govorio je Kontić za Lupigu tada.
„Ovdje su u javnosti prevladala dva stava. Jedan iz škole katastrofe da je ovo propast štampe u BiH i drugi optimističniji da ovo nije kraj već pravi početak. Da Slobodna Bosna zapravo ima logičnu sudbinu štampe novog stoljeća.
Prešla je sa štampanog na online izdanje. I ja mislim da je ovo njihova šansa. Jer, po prvi put u BiH jedna respektabilna grupa novinara radi portal. I to im je jedini posao.
Dosada su novinske portale otvarali uglavnom tehnološki osvješteniji ljudi ili oni koji vide da je budućnost u internetu.
Naravno postoje portali naslonjeni na dnevne novine, ali više kao izlog štampanog izdanja. Ta konvergencija još uvijek nije dosljedno provedena. Tako da je Slobodna Bosna sa svim potencijalima, posebno novinarskim, možda novi lider online medija u BiH.
Već se sada vidi da su neprikosnoveni u otvaranju tema, traganju za podacima koje drugi nemaju, da imaju superioran novinarski nerv. Da li će im to donijeti prednost u uslovima bjesomučnog preuzimanja tekstova bez ikakve naknade, ne bih mogao suditi”, za kraj će Kontić.
Ovu odluku ”ožalovali” su i u Udruženju BH novinari
U podužem saopćenju naglasili su slijedeće:
Prestanak izlaženja magazina nakon punih dvadeset godina i štampanja 1.000 brojeva predstavlja nemjerljiv gubitak za novinarsku zajednicu BiH i za svakog njenog građanina pojedinačno.
Slobodna Bosna je jedan od rijetkih nezavisnih medija u BiH koji je godinama odolijevao snažnim političkim pritiscima i iznova kritički pisao o događajima od značaja za bosanskohercegovačku javnost, koji je razotkrivao korupciju i kriminalne afere, dizao glas protiv nacionalizma, fašizma i drugih nedemokratkih ponašanja, te širio medijske slobode, pluralizam informacija i različitost stavova.
Gašenje printanog izdanja Slobodne Bosne atak je na kompletnu medijsku zajednicu u Bosni i Hercegovini, čije se medijsko tržište godinama uništava, ne samo ekonomskim razlozima i krizom koja je zahvatila cijeli svijet, već snažnim političkim pritiscima na medije i uplitanjima politike u oglašivačko tržište, kao i uticajima nacionalnih i partijskih lobija na finansiranje medija iz javnih budžeta i iz prihoda javnih kompanija…“, prozborili su tada iz ovog udruženja.
Vrijeme pokaza da je danas Slobodna Bosna, prkosna od sna jača nego ikada! Članovi naše redakcije koji pišu ovaj članak pripadaju generaciji novinara kojima su Slobodna Bosna, BH Dani i Feral Tribune bili uzor. Novinari poput Senada Avdića, Senada Hadžifejzovića i Vildane Smailbegović su idoli naše generacije, koja je naglo bačena u digitalno doba.
Prošli smo sve, od “click bite članaka” i “coppy past” novinarstva i na svu sreću i sami pronašli utočište u malim “niša portalim”. Na svu sreću svi dolazimo iz radijskog sektora, jedinog “offline” medija kojem svi predviđaju samo bolju budućnost. Ali dosta o nama, pročitajte šta wikipedia piše o Slobodnoj Bosni.
Kratka historija Slobodne Bosne
Slobodna Bosna je bio istraživački sedmični časopis za vijesti, sa sjedištem u Sarajevu, Bosna i Hercegovina.
Pokrenut je u avgustu 1995. kao štampano izdanje, a 2016. godine je počelo postojati onlajn izdanje. Štampano izdanje je ukinuto u decembru 2015., od kada je dostupan samo kao onlajn časopis.
Česta istraživanja korupcije koja su sprovodili novinari Slobodne Bosne dovela su do toga da glavni urednik Senad Avdić bude tužen. Dana 23. juna 1999, Sarajevski opštinski sud osudio je Avdića na dvomjesečnu uslovnu kaznu zbog optužbi za krivičnu klevetu.
Odbor za zaštitu novinara osudio je kaznu protiv Senada Avdića nazivajući je kršenjem međunarodnih normi slobode novinarstva.
Ista organizacija izvještava o brojnim slučajevima u kojima novinari sedmičnjaka Slobodna Bosna, kao rezultat svog rada, pretrpjeli lične napade, a isto tako se izvještava i o prijetnjama koje su pojedini lokalni političari otvoreno upućivali tadašnjem uredniku Edinu Avdiću.
Nedavno su čak i međunarodne institucije poput predstavnika OESS-a za slobodu štampe osudile napade koje je ovaj časopis pretrpio, poput pokušaja paljenja ulaza u sjedište Slobodne Bosne u septembru 2013. godine.
Prije promjena u rukovodstvu rivalskog časopisa BH Dani, i transformacije Slobodne Bosne u isključivo online izdanje, ova dva časopisa smatrana su sjedištima najkompetentnijeg istraživačkog novinarstva u Bosni i Hercegovini.
Od početka 2016. časopis se prestao štampati i postao je dostupan samo na internetu. Neki lokalni promatrači i ovaj su zaokret ocijenili kao dokaz napada na nezavisno novinarstvo, a gašenje štampanog izdanja ocjenjuje se kao rezultat snažnih ekonomskih pritisaka.
Rivalski časopis BH Dani sumnja da je Senad Avdić bio obavještajac poznat kao Šćepo koji je radio za tajnu srbijansku policiju, pri čemu je uspostavljao veze koje je kasnije eksploatisao u svom uredničkom radu/angažmanu.
Slobodna Bosna je postao prilično nepopularan list među zajednicom Bošnjaka, nakon što je njegov glavni urednik promovisao knjigu Dominika Ilijaševića Come, etničkog Hrvata osuđenog za ratni zločin počinjen nad civilima bosanskih Muslimana u opštini Kiseljak od strane hrvatskih snaga tokom Hrvatsko-bošnjačkog rata 1992–94. Časopis ima jaka sekularna gledišta.
O publikaciji Slobodna Bosna
Sedmična informativna revija pokrenuta u septembru 1995. u Sarajevu. Slobodna Bosna je nezavisni informativni casopis i predstavlja jedan od najuticajnijih magazina u BiH.
Sadržaj magazina se većinom odnosi na političke teme, a karakterizira ga kritički odnos prema vlasti. Časopis je u privatnom vlasništvu, a izdaje ga Press Sing d.o.o. iz Sarajeva.
Glavni i odgovorni urednik Senad Avdić.
Slobodna Bosna Impresum
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVIC
Direktor: Erbein REŠIDBEGOVIC
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDIC
Novinari: Suzana Mijatovic, Danka Savic, Mehmed Pargan, Dario Džamonja, Nermina Šunj, Nedim Hasic, Mirsad Fazlic, Dino Bajramovic, Adisa Ceco, Maja Radevic
Slobodna Bosna kontakt
Telefon:033 444-041
Telefaks:033 444-895
Adresa:
Musala 1
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
E-mail:info@slobodna-bosna.ba
Pročitajte i ove recenzije medija
- Cazin.net – najposjećeniji portal Unsko-sanskog kantona
- Jelah info / Najnovije vijesti iz Jelaha i okoline
- Relax Livno – Relax portal Livno no1 sajt za Livno i okolinu
- Kako je PIK postao OLX?
- Jabuka portal – Vijesti iz Hercegovine
- Hercegovački portal Poskok.info
- Portal za Brčko i okolinu – eBrcko.net
- MojPosao – Vodeći portal za zapošljavanje
- Akta.ba – jedan od vodećih poslovnih portala u BiH
- Mostarski.info – Novi Mostarski info Portal
