“Elektroprivreda Republike Srpske” objavila je javni poziv za učešće u projektu ugradnje solarnih panela na krovove 50.000 domaćinstava u sistemu kupac – proizvođač u svim opštinama Republike Srpske, a prvih deset kuća u trebinjskom naselju Vinogradi već je počelo da proizvodi struju na ovaj način.
Dobrivoje Bojović ističe da je, nakon što su na njegovom krovu postavljeni paneli, u ponedjeljak sve krenulo kako treba, te da nije bilo problema u svih deset domaćinstava u njegovom komšiluku koja su obuhvaćena pilot-projektom.
“Očekujemo da će sve teći kako treba i da ćemo, ako bog da, ubuduće imati manje račune, a s obzirom na to da imam adekvatan kosi krov, okrenut ka jugu, nisam ni imao dilemu da se prijavim u prvom mahu za pilot-projekat”, kaže Bojović.
Nakon prve godine mu je, kako kaže, rečeno da slijedi potpisivanje stalnog ugovora, koji će svakako potpisati ukoliko sve bude teklo po planu.
Generalni direktor “Elektroprivrede RS” Luka Petrović tvrdi da tu nema nikakve dileme, te da će postavljanje solarnih panela na oko 50.000 kuća, što čini oko osam odsto potrošača Republike Srpske, biti jedinstven projekat u regionu koji će obezbijediti dodatnih 280 gigavat-časova električne energije za Republiku Srpsku.
“Ono što je bitno istaći jeste da program predviđa znatne uštede krajnjim kupcima, koji će na ovaj način lakše doći do statusa kupca – proizvođača, jer im je ponuđeno da se na krovne površine njihovih stambenih objekata koji su već priključeni na elektrodistributivnu mrežu instaliraju fotonaponski sistemi za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe. Vrijednost svake pojedinačne investicije u fotonaponski sistem utvrđuje se na bazi podataka o ostvarenoj godišnjoj potrošnji (period april 2021. godina – mart 2022. godina), koja određuje i instalisanu snagu fotonaponskog sistema”, kaže Petrović.
On pojašnjava da “Elektroprivreda” preuzima obavezu obezbjeđenja finansiranja izgradnje fotonaponskih sistema i to tako da, nakon što sprovede postupak nabavke opreme, s krajnjim kupcima zaključuje ugovore o odloženom plaćanju fotonaponskih sistema, gdje krajnji kupac investirana sredstva u gradnju fotonaponskog postrojenja na krovu njegovog stambenog objekta otplaćujući u jednakim mjesečnim iznosima utvrđenim u visini prosječno ostvarenog mjesečnog računa za utrošenu električnu energiju tokom prethodne godine, umanjenog za 10% (osim ukoliko krajnji kupac ne želi veću ratu). To praktično znači da, ako prosječno trošite 70 maraka struje mjesečno, svoje ćete panele otplaćivati za nešto više od 60 maraka mjesečno.
Tokom, ali i nakon perioda otplate fotonaponskog sistema, krajnji kupac ima mogućnost kupovine dodatnih količina električne energije od svog snabdjevača koji djeluje u okviru MH ERS MP ukoliko troši više energije nego što fotonaponski sistem proizvede, i to po cijenama koje u tom trenutku budu važeće za kategoriju domaćinstva.
U “Elektroprivredi RS” pojašnjavaju da će se na isti način kao što se iz distributivne mreže preuzima nedostatak energije predavati u tu mrežu i višak električne energije, za koji se pretpostavlja da će se pojavljivati u ljetnom periodu.
Ono što se u javnom pozivu navode kao uslovi za konkurisanje na program jesu i činjenice da objekti na kojim bi bili paneli moraju imati građevinsku dozvolu i kosi krov sa orijentacijom ka jugu, jugoistoku, jugozapadu, da krajnji kupac godišnju potrošnju mora imati preko 3.000 КWh; da krov ne zaklanja drugi objekat ili drveće i slično, te da redovno izmiruju račune.
Krajnji kupac iz kategorije domaćinstva može prijaviti učešće u programu na 45 šaltera Direkcije za javno snabdijevanje električnom energijom kupaca u RS u okviru MH ERS MP na teritoriji cijele Republike Srpske popunjavanjem prijavnog lista, uz koji je neophodno dostaviti i odgovarajuću dokumentaciju. Prijavljivanje za učešće u programu počinje danom objavljivanja javnog poziva, a rok za podnošenje prijava je 30 kalendarskih dana od dana objavljivanja javnog poziva uz dokumentaciju: popunjen prijavni list, kućna lista, potvrda o primanjima po članu domaćinstva, potvrda od Zavoda za zapošljavanje ukoliko je član domaćinstva nezaposlen, građevinska dozvola za objekat na kom se planira graditi elektrana, saglasnost suvlasnika u slučaju da objekat na kome se gradi elektrana nije vlasništvo 1/1, a sve to se boduje prema određenim kriterijumima.
Napominjući da ukupna proizvodnja električne energije “Elektroprivrede Republike Srpske” godišnje iznosi oko 5.600 gigavat-časova, Petrović kaže da će se ovim programom obezbijediti dodatnih pet odsto, što će, zajedno sa očekivanih 25 odsto električne energije od novih hidroelektrana, poput Bistrice, Dabra, Buk Bijele, značajno povećati ukupnu proizvodnju struje u Srpskoj.
“Od ovih će se projekata ostvariti značajni prihodi, kao i od programa energetske održivosti domaćinstava i privrede, gdje će dodatni prihodi biti oko 750 miliona maraka, što ćemo uložiti u razvojne projekte planirane za realizaciju u desetogodišnjem planu”, objašnjava on, dodajući da su tu i gasne elektrane, hidroelektrane na rijeci Bosni, srednjoj i donjoj Drini, ali i hidrosistem Trebišnjica, koji nije u potpunosti iskorišten, kao što su hidroelektrana Nevesinje, akumulacija Cernica, mogućnost izgradnje hidroelektrane Dubrovnik ili hidroelektrane Sutorina u Bokokotorskom zalivu.
On je dodao da postoje još neiscrpni izvori električne energije sunca i vjetra, pogotovo u donjem dijelu Republike Srpske, što će se u kontekstu nepredvidivih suša i nedostatka hidroenergije morati sve više koristiti.
“Ne možemo sa sigurnošću znati do kada će ovaj sušni period trajati, ali, ukoliko do oktobra ili polovine novembra ne bude oblinijih padavina, znatno će se iscrpiti potencijali, pa će biti potrebno obezbijediti višak novca za kupovinu električne energije na tržištu, jer ni domaćinstva, niti našu privredu ne smijemo ostaviti bez struje”, dodaje Petrović.
Budući da je cijena električne energije na tržištu sada oko 500 eura, a u novembru i decembru se očekuje da ona poraste na 700 eura, da bi u januaru dostigla visinu od 1.000 eura, Petrović kaže da građani Republike Srpske trenutno plaćaju 30 puta nižu cijenu u visini od 22,5 eura, što je nemoguća računica.
“Nemoguće je plaćati 100 miliona eura na tržištu, a fakturisati građanima tri miliona eura, a to se može desiti ako ne bude dovoljno hidrologije, odnosno potrebna je ozbiljna kiša koja bi mogla da vrati snagu hidroelektranama”, dodaje Petrović.
On je naglasio da je ipak, zahvaljujući planskom i ozbiljnom radu rukovodstva i Vlade RS i “Elektroprivrede RS”, ova kompanija stabilna u odnosu na druge kompanije ovog tipa koje već uvoze struju, te da vjeruje da će iskoristiti znanje i iskustvo i napraviti sistem da se ne uvozi struja usljed loše hidrologije.
Napominjući da je cijena električne energije dosta niža u Republici Srpskoj nego u okruženju, Petrović je na kraju istakao da se ona neće mijenjati do 1. januara 2025. godine.
