Prosječna zagrebačka plaća postala je česta tema razgovora, pogotovo kad ljudi uspoređuju vlastite prihode s brojkama koje objavljuju gradske institucije.
Za veljaču 2026., prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Zagrebu iznosila je 1.753 eura.
To je rast od 7,7 posto u odnosu na veljaču 2025., što pokazuje da plaće u Zagrebu prate ekonomski rast, i to prilično stabilno.
U nastavku ću proći kroz ključne aspekte plaća u Zagrebu.
Dotaknut ću se razlike između neto i bruto iznosa, ali i toga koji sektori vode, a koji zaostaju.
Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje prikuplja podatke i objavljuje ih svaki mjesec.
Takve brojke pomažu zaposlenicima da realnije procijene gdje se nalaze na tržištu rada.
Najnoviji iznosi i šta pokazuju
Za siječanj 2026., prosječna mjesečna neto plaća u Zagrebu iznosila je 1.703 eura.
To je blagi rast od 0,6 posto u odnosu na prosinac 2025. i čak 8,9 posto više nego u siječnju prošle godine.
Ove brojke uključuju isplate u poduzećima, javnim institucijama i sličnim organizacijama.
U veljači 2026. prosjek je narastao na 1.753 eura.
Godišnji rast od 7,7 posto zapravo samo potvrđuje trend započet još sredinom 2025.
Neto plaća, dakle iznos koji zaposlenik stvarno vidi na računu, nastavlja rasti i nominalno i realno.
Kroz 2025., neto plaća u Zagrebu rasla je gotovo bez prestanka od lipnja do prosinca.
U lipnju 2025. iznosila je oko 1.633 eura, u listopadu 1.668 eura, a krajem godine dosegla je razinu koja je postavila temelje za rast u 2026.
Nije svaka godina bila takva, ali kombinacija inflacije i povećanja minimalne plaće u Hrvatskoj stvorila je prostor za ovakvo povećanje.
Treba znati da se ove brojke odnose samo na zaposlene u pravnim osobama.
Obrtnici koji sami sebi isplaćuju plaće i osobe na neformalnim poslovima nisu uključene.
Ipak, statistika pokriva veliku većinu zaposlenih i daje dobar uvid u stanje na tržištu rada u Zagrebu.
Prosjek naspram medijane
Kad se priča o plaćama, mnogi zaborave razliku između prosjeka i medijane.
Za siječanj 2026., medijalna neto plaća u Zagrebu iznosila je 1.472 eura, dok je prosjek bio 1.703 eura.
Razlika od gotovo 230 eura nije baš mala i ima smisla.
Medijalna neto plaća znači da polovica zaposlenih ima manje, a polovica više od tog iznosa.
Prosjek raste kad manji broj radnika ima puno veće plaće, što često viđamo u IT-u, financijama ili energetici.
Nekoliko visokih plaća može podići prosjek, ali većina radnika to zapravo ne osjeti.
Ako netko ima, recimo, 1.400 eura neto, prosjek bi sugerirao da je ispod prosjeka, ali medijana pokazuje da je zapravo blizu sredine.
Način na koji čitate te dvije vrijednosti može promijeniti mišljenje o vlastitoj poziciji.
Što je veći jaz između prosjeka i medijane, to je veća nejednakost u raspodjeli plaća.
U Zagrebu taj jaz postoji i zapravo govori da relativno mali broj visoko plaćenih radnika, posebno u specijaliziranim industrijama, podiže prosjek.
Znati razliku između medijane i prosjeka pomaže svakome tko želi realno procijeniti svoju poziciju na tržištu rada.
Odnos Zagreba i ostatka Hrvatske
Zagreb gotovo uvijek ima najviše prosječne plaće u cijeloj zemlji.
Za siječanj 2026., prosječna neto plaća u Hrvatskoj bila je 1.511 eura, dok je u Zagrebu iznosila 1.703 eura.
To znači da su Zagrepčani taj mjesec zarađivali 192 eura više od prosjeka u državi.
Taj razmak nije nikakva novost.
Kroz cijelu 2025. razlika između Zagreba i državnog prosjeka kretala se između 180 i 200 eura.
U srpnju 2025. bila je 186 eura, u listopadu 198 eura, a slični brojevi ponavljali su se i ranije.
Zagreb odskače zbog koncentracije djelatnosti s višim plaćama.
Grad privlači sjedišta velikih firmi, financijske institucije, IT tvrtke i medijske kuće.
Takva koncentracija specijaliziranih radnih mjesta automatski podiže prosjek.
Regije koje ovise o turizmu, poljoprivredi ili prerađivačkoj industriji imaju znatno niže neto plaće.
Tko razmišlja o preseljenju u Zagreb ili uspoređuje ponudu za posao iz Sarajeva s ponudom iz Zagreba, tu razliku sigurno primijeti.
Ipak, uz veće plaće dolaze i viši troškovi života, posebno stanarine i komunalije, pa nominalna razlika nije uvijek jednaka stvarnoj kupovnoj moći.
Djelatnosti s najvišim i najnižim isplatama
U Zagrebu su razlike u plaćama među sektorima stvarno velike. U siječnju 2026. najvišu prosječnu mjesečnu neto plaću isplatili su u djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina, točnije 2.628 eura.
To je skoro dvostruko više od najniže neto plaće u istom razdoblju, što je zapravo prilično nevjerojatno kad se malo bolje pogleda.
Osim energetike, financije, IT, emitiranje programa i telekomunikacije redovito nude natprosječne plaće. U nekim mjesecima 2025. emitiranje programa dosegnulo je prosječnu neto plaću od gotovo 3.872 eura.
To je iznimka, ali pokazuje koliko se plaće mogu razlikovati ovisno o djelatnosti. Ti sektori privlače visoko obrazovane ljude i nude uvjete koji su iznad prosjeka.
Na suprotnoj strani, u siječnju 2026. proizvodnja odjeće isplatila je prosječnu neto plaću od 1.030 eura. Slične plaće nalaze se i u proizvodnji kože, nekim uslužnim djelatnostima te dijelovima maloprodaje.
U tim sektorima najčešće rade ljudi bez specijaliziranih kvalifikacija, a dodana vrijednost po radnom satu ostaje niska. Jaka konkurencija dodatno pritišće plaće prema dolje.
Nije sve u obrazovanju. Profitabilnost sektora, moć sindikata i potražnja za određenim zanimanjima također određuju plaće.
Radnici u preradi nafte imaju specifična znanja koja se teško nalaze. S druge strane, oni u šivaonicama obično nemaju puno prostora za pregovore jer je konkurencija ogromna, a posao lako dostupan.
Neto i bruto iznos bez zabune
Kad mediji objave podatke o plaćama u Zagrebu, najčešće govore o neto iznosu. To je ono što radnik stvarno dobije na račun.
Za veljaču 2026. prosječna neto plaća iznosila je 1.753 eura. Ljudi zapravo raspolažu tim novcem, bilo da troše, štede ili planiraju.
Bruto plaća za siječanj 2026. iznosila je 2.443 eura. Razlika prema neto iznosu dolazi od poreza, prireza i doprinosa koje radnik plaća.
Bruto iznos uvijek bude veći jer uključuje te državne obveze. U veljači je bruto plaća narasla na 2.527 eura, pa prati isti trend kao i neto.
Bruto podatak ima smisla kad se uspoređuju plaće između država. Netko iz BiH koji razmišlja o poslu u Hrvatskoj mora gledati bruto iznos jer porezni sustavi nisu isti.
Poslodavci razmišljaju u bruto kategorijama jer plaćaju još dodatne doprinose, koji se ne vide u neto iznosu.
Za svakodnevni život ipak svi gledaju neto. Kad čujete da je prosječna plaća u Zagrebu oko 1.750 eura, to je iznos koji vam stvarno sjedne na račun i najviše utječe na standard.
Kako koristiti ove brojke u praksi
Znaš, podaci o prosječnim plaćama u Zagrebu zapravo mogu dobro doći u svakodnevnim situacijama. Najčešće ih ljudi koriste kad procjenjuju vlastitu zaradu, pogotovo kad pregovaraju oko povišice ili razmatraju novu ponudu za posao.
Recimo, radiš u IT sektoru i tvoja neto plaća iznosi 1.600 eura. Ako vidiš da je prosjek u branši znatno viši, to ti odmah daje argument za razgovor s poslodavcem.
Ove brojke pomažu i kad uspoređuješ ponude iz različitih gradova ili država. Ako živiš u Sarajevu, a dobiješ ponudu iz Zagreba, možeš lako provjeriti je li ta ponuda uopće konkurentna.
Neto plaće po sektorima su javno dostupne, pa možeš izbjeći prihvaćanje ponude koja je puno ispod tržišnog prosjeka. To stvarno olakšava odluku.
Za najnovije i provjerene informacije o plaćama u Zagrebu, najbolje je pratiti objave Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje. Taj ured redovito objavljuje mjesečne podatke, obično s malim zakašnjenjem.
Državni statistički ured Hrvatske također objavljuje podatke, ali na razini cijele države. Tako možeš usporediti Zagreb s nacionalnim prosjekom, što je ponekad zanimljivo vidjeti.
Ipak, treba imati na umu da ove neto plaće predstavljaju prosjeke za pravne osobe. Ne otkrivaju ti ništa o razlikama unutar jednog sektora.
Iskustvo, stupanj obrazovanja i sama kompanija često pomiču individualnu plaću iznad ili ispod sektorskog prosjeka. To je jednostavno tako, nema tu pravila.
