Kako obrazovanje utiče na ekonomiju – Zašto su neke države bogatije od drugih između ostalog je zaslužan i kvalitet obrazovnog sistema u tim državama.
Autor: Ekonomista Emir ČOLO
Povezanost ekonomije i obrazovanja
Adam Smith, najznačajniji predstavnik klasične političke ekonomije u svom čuvenom djelu „Bogatstvo naroda“ 1776. godine ekonomiju definira kao nauku koja proučava prirodu i uzroke bogatstva jedne nacije.
Priroda se između ostalog može definisati i kao opće carstvo raznih tipova živućih biljaka i životinja. Bogatstvo ćemo s druge strane definisati kao pojam koji se odnosi se na dostupnost materijalnih ili nematerijalnih dobara koji obogaćuju život.
Proučavanjem prirode i procesa u njoj dolazi se do zaključka o važnosti obrazovanja za razvoj budućih generacija i stvaranje uspješne ekonomije. Razne vrste životinja imaju različit odnos prema svojim mladuncima, u raznim fazama njihovog odrastanja, u cilju njihove pripreme za samostalan život.
Tako se mladunčad lavova, tigrova, nojeva, zebri i drugih divljih životinja sistematski pripremaju za izazove koje ih čekaju, kada jednog dana budu dio surove divljine. Lavovi i tigrovi da bi preživjeli moraju ovladati vještinama lova. Nojevi moraju ovladati vještinama preživljavanja i pronalaska hrane i vode u teškim klimatskim uslovima.
Zebre moraju ovladati vještinama preživljavanja i dijeljenja zajedničkog prostora sa lavovima i tigrovima kao i pronalasku pitke vode u kojima ih vrebaju krokodili. Dakle, mladunčad svih vrsta životinja instiktivno usvajaju različite vještine, da bi bili spremni za sve izazove koje sa sobom nosi samostalni život.
Isto tako, obrazovni sistem bi trebao mlade ljude pripremiti za izazove koje ih čekaju na tržištu. U Bosni i Hercegovini i drugim državama u regionu, obrazovanje ne prati trendove ekonomije i ne omogućuje razvoj mladih kadrova za potrebe tržišta.
Poduzetnici kažu da mladi imaju teorijsko znanje, ali da im nedostaju ključne vještine potrebne na svakom radnom mjestu: vještine rješavanja problema, vještine primjene znanja, vještine timskog rada (sarađivanja), vještine upravljanja vlastitim vremenom i rukovođenje.
Kako obrazovanje utiče na ekonomiju – Budućnost ekonomije i obrazovanja
Da bi se ušlo u analizu kako će izgledati obrazovanje u budućnosti, prvo je potrebno da se uzmu u obzir glavni faktori koji su trenutno na snazi u svjetskoj privredi i koji će imati značajan uticaj na poslove budućnosti. Tako na primjer većina analiza pokazuju da će doći do osjetnog povećanja broja radnih mjesta kao i do nestanka određenih vrsta poslova.
Također, svi trendovi pokazuju da će se nastaviti povećavanje produktivnosti na nivou svjetske privrede kao i da će doći do produbljivanja jaza među specijalizacijama.
U narednih 40 godina u prosjeku više od trećine poželjnih ključnih grupa vještina za većinu zanimanja uključivaće vještine poput ubjeđivanja, emocionalne inteligencije i talenta za podučavanje. Ove vještine će biti traženije od uskih tehnoloških specijalizacija poput vještina u programiranju ili kontrole i upravljanja opremom.
U suštini, tehničke vještine će morati da budu dopunjene visokorazvijenim vještinama u socijalnom ophođenju i saradnji. Ove izmjene koje će se neminovno desiti na tržištu će dovesti i do promjena u obrazovnim sistemima većine država svijeta.
Kako obrazovanje utiče na ekonomiju – U vrijeme eksplozije u istraživanjima na polju vještačke inteligencije svi stručnjaci imaju manje – više slična predviđanja obrazovanja u narednih 40 godina. Thomas Frey, direktor futurističkog Instituta Da Vinci u Coloradu, izjavio je da će u budućnosti učenici učiti putem interneta od nastavnika-robota.
Po njemu u narednih nekoliko godina najveća kompanija na internetu će biti kompanija čije se poslovanje zasniva na obrazovanju, a za koju još nismo čuli. U pitanju je tehnologija koja će biti u stanju prepoznati koje su sklonosti i specifičnosti pojedinca.
Također, navedena tehnologija će biti u stanju prepoznati interesovanja pojedinca i njegove referentne tačke i omogućit će da ljudi usvajaju znanja sve brže i brže kako vrijeme prolazi.
Kako obrazovanje utiče na ekonomiju – Dok se razvijene države svijeta čije se ekonomije temelje na inovacijama i znanju bave pitanjima kako će izgledati obrazovanje u narednih 40 godina i kako pripremiti mlade ljude za poslove koji još ne postoje, kako bi se koristili tehnologijama koje još nismo ni otkrili i kako sačuvati i stvarati kulturne vrijednosti u svijetu koji je sve više globalan, Bosna i Hercegovina kasni sa odgovorima na pitanja kako osposobiti mlade ljude da budu spremni za tržište i daju doprinos razvoju konkurentnosti domaće ekonomije.
Kakva će budućnost obrazovanja biti zavisi, sa jedne strane, od prepoznavanja pokretačkih snaga promjene, lične budućnosti i stepena ekonomskog razvoja države.
Jasno je da se budućnost ne može predvidjeti, međutim, ono što se može predvidjeti su potencijalne i poželjne budućnosti, na osnovu čega dalje možemo tražiti puteve njihovog ostvarivanja…
