Bez banka ne bi postojao novac ili ne bi postojao savršeno odrađen sistem na kojem se bazira svjetska ekonomija. Svi smo se jednom zapitali kako poslovna banka kreira novac
Dobro nam je poznat značaj banki ali mnogi ne znaju upotpunosti kako one funkcionišu. Mnogi će reći da su banke zapravo posrednici između pojedinca i novca. S jedne strane to je tačno, ali postoji još veći značaj poslovne banke.
Banke daju zajmove istodobno stvarajući kreditnu imovinu i obavezu po depozitu u svojoj bilanci. Zbog toga se i naziva stvaranje kredita. Neki će reći da se kredit stvara iz zraka ili u većini slučajeva u nekoliko klikova.
Kredit nije stvoren iz rezervi niti je zajam stvoren iz depozita. Sva bit leži u tome da zajmovi stvaraju depozite, a ne obrnuto. Tada depoziti trebaju određenu količinu rezervi da bi se zadržali, a središnja banka ih opskrbljuje.
Kreditna multiplikacija
Osnove ekonomije leže u konvencionalnoj monetarnoj teoriji. Ona govori da uz pomoć kreditne multiplikacije poslovna banka kreira novac. Postoje dvije vrste kreditne multiplikacije a to su : mikrokreditna multiplikacija na nivou jedne banke i makrokreditna multiplikacija na nivou sistema poslovnih banki.
Važno je znati da centralna banka ne kontroliše svaki proces kreiranja novca, ali u bilo koje slučaju ona ima ogroman utjecaj na određivanje montetarne baze. Ovaj utjecaj neposredno se odvija preko visine kreditiranja poslovnih banaka.
Kako funkcioniše proces preko kojeg sve banke kreiraju novac? Najjednostavnije objašnjenje je to da bi banka odobrila klijentu A, klijent B treba da položi depozit u banku ili da se uplati na njegov račun. Iza svakog novog kredita stoji novi depozit bez kojeg ne bi bilo kreditne ekspanzije. Novac u sistemu bankarstva stalno kruži. Depozitno stanje se mijenja ali drastične promjene su jedino prisutne za vrijeme velikih bankarskih kriza.
Kada ekonomija raste zajedno sa njom rastu kreditne aktivnosti i depoziti. Dakle, poslovne banke kreiraju novac uz pomoć depozita i kreditne multiplikacije. Bez njih sistem na kojem počiva današnje moderno bankarstvo ne bi postojao.
Banke mogu stvoriti novac putem računovodstva koje koriste kada daju zajmove. Brojevi koje vidite kada provjeravate stanje na računu zapravo su samo zapisi na računalima banaka. Ti su brojevi “odgovornost” od vaše banke prema vama. No, koristeći svoju debitnu karticu ili internet bankarstvo, ove brojeve možete potrošiti kao da su fizička/ stvarna gotovina. Uz pomoć internet bankarstva i debitnih kartica banke mogu učinkovito stvoriti zamjenu za papirnati tj. stvarni novac.
Uticaj kreiranja novca na ekonomiju
Stvarajući novac na ovaj način, banke su u posljednjih 40 godina povećavale količinu novca u ekonomiji u prosjeku za 11,5% godišnje. Ovo je utjecalo na veće cijene kuća i druge privatne imovine.
Jedan od loših strana ovog načina kreiranja novca je da sa svakim novim zajmom dolazi novi dug. Tako se kroz godine oivećala brojka duga – ne posuđivanje iz tuđe ušteđevine, već novac koji su banke stvorile ni iz čega. Cjelokupa dug nosi teret koji je pokrenuo novi val financijske krize.
Jedno je sigurno a to je da banke imaju koristi od ekonomskog okruženja u kojem se kamate povećavaju. To je zato što banke mogu zaključati oročene depozite, plaćajući nižu kamatnu stopu, a pritom još uvijek mogu zarađivati naplaćujući zajmodavcima veću kamatnu stopu.
Zanimljiva činjenica je da 97 % novca u svjetskoj ekonomiji postoji kao depozit banki, dok ostalih 3 % su fizička tj. stvarna gotovina. Dakle, stvar koja praktički kontroliše cijeli svijet ne postoji u većim količinama u stvarnom obliku.
Sve dok ima depozita postojati će i dosadašnji sistem kreiranja novca. Ukoliko odemo preiše u detalje sistema kreiranja novca od poslovnih banki vjerovatno ćemo se još više zbuniti. Bitno je znati osnove i srž sistema na kojem počiva kreiranje novca.