Zakon zaštite na radu propisuje mjere radi spriječavanja povreda na radu, profesionalnih oboljenja i oboljenja u vezi sa radom
Zaštita na radu, kako je regulisana Zakonom o zaštiti na radu („Sl. novine FBIH“, br. 79/2020), predstavlja sprovođenje i unapređivanje bezbjednosti i zdravlja na radu, ne samo lica koja učestvuju u radnim procesima, već i lica koja se zateknu u radnoj okolini.
Prava, obaveze i odgovornosti u vezi sa bezbjednošću i zdravljem na radu koje propisuje ovaj Zakon, mogu se detaljnije i podrobnije urediti kolektivnim ugovorom, opštim aktom poslodavca, Ukoliko Poslodavac nema više od deset zaposlenih, prava, obaveze i odgovornosti u oblasti bezbjednosti i zdravlja na radu može utvrditi ugovorom o radu.
Obaveze poslodavaca
Obaveze poslodavaca su da svom zaposlenom obezbijedi rad na radnom mjestu i u radnoj okolini u kojima su sprovedene mjere bezbjednosti i zdravlja na radu.
U tom smislu, radni proces mora da bude prilagođen tjelesnim i psihičkim mogućnostima zaposlenog, a radna okolina, sredstva za rad i sredstva i oprema za ličnu zaštitu na radu moraju da budu uređeni, odnosno proizvedeni i obezbijeđeni, tako ne ugrožavaju bezbjednost i zdravlje zaposlenog.
Poslodavac je dužan da osigura preventivne mjere prije početka rada radnika, u toku rada, kao i kod svake izmjene tehnološkog postupka, izborom radnih i proizvodnih metoda kojima se osigurava najveća sigurnost i zaštita zdravlja na radu, zasnovana na primjeni propisa iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, radnih odnosa, tehničkih propisa i standarda, propisa iz oblasti zdravstvene zaštite i dr.
U slučaju kada poslodavac, u skladu sa članom 33. ovog zakona, angažuje ovlaštenu organizaciju za zaštitu na radu, to ga neće osloboditi odgovornosti utvrđene u stavu (1) ovog člana.
Poslodavac je dužan da obezbijedi finansijska sredstva neophodna za postojanje i primjenu preventivnih mjera radi zaštite života i zdravlja zaposlenih.
Zakon propisuje da poslodavac ne snosi odgovornosti u slučaju nastanka povrede na radu zbog neuobičajenih i nepredvidivih okolnosti koje su izvan kontrole poslodavca, ili zbog izuzetnih događaja čije se posljedice uprkos svim nastojanjima nisu mogle izbjeći, odnosno usljed više sile.
Ovakva zakonska norma je namijenjena da se tumači od slučaja do slučaja, jer ne spada svaka neželjena okolnost pod „nepredvidiv događaj“ ili „višu silu“, pa je potrebno da kao poslodavac ispunite svoje zakonom propisane obaveze u cjelosti. a ne da se nadate da će nekakav nemili događaj biti tumačen kao viša sila.
Preventivne mjere
Preventivne mjere, a koje se ogledaju u izboru radnih i proizvodnih metoda kojima se obezbjeđuje najveća moguća bezbijednost i zaštita zdravlja na radu, moraju biti obezbijeđene ne samo prije početka i u toku rada zaposlenog, već i kod svake izmjene tehnološkog postupka.
Kada obezbjeđuje privremene mjere, kao poslodavac ste dužni da uzmete u obzir naročito sljedeće okolnosti:
- izbegavanje rizika na radnom mjestu i procjena onih rizika koji se ne mogu izbjeći,
- otklanjanje eventualno nastalih rizika,
- prilagođavanje rada i radnog mjesta zaposlenom, naročito u pogledu izbora opreme za rad i metoda rada
- kao i izbora tehnološkog postupka u cilju smanjenja njihovog uticaja na zdravlje zaposlenog,
- zamjena opasnih tehnoloških procesa ili metoda rada bezopasnim ili manje opasnim,
- davanje prednosti kolektivnim nad pojedinačnim mjerama bezbijednosti i zdravlja na radu,
- odgovarajuće osposobljavanje zaposlenih za bezbijedan i zdrav rad i
- izdavanje uputstava za rad na siguran način.
Akt o procjeni rizika FBiH
Prema slovu Zakona, poslodavac je dužan da donese Akt o procjeni rizika u pisanoj formi za sva radna mjesta u radnoj okolini i da utvrdi način i mjere za njihovo otklanjanje, a dužan je da Akt o procjeni rizika izmjeni u slučaju pojave svake nove opasnosti i promjene nivoa rizika u procesu rada.
Akt o procjeni rizika zasniva se na utvrđivanju svih mogućih vrsta opasnosti i štetnih uticaja na radnom mjestu u radnoj okolini, na osnovu kojih se vrši procjena rizika od nastanka povreda i oštećenja zdravlja zaposlenog. Akt o procjeni rizika može izraditi ovlaštena organizacija koja ima dozvolu Federalnog ministarstva i socijalne politike za obavljanje te vrste poslova.
Poslodavac je dužan da aktom o procjeni rizika, a na osnovu ocjene službe medicine rada, odredi posebne zdravstvene uslove koje moraju ispunjavati zaposleni za obavljanje određenih poslova na radnom mjestu u radnoj okolini ili za upotrebu pojedine opreme za rad.
Poslodavac vrši procjenu rizika na osnovu pravila koja donosi federalni ministar u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva. Pri izradi internog akta o zaštiti na radu poslodavac je dužan da konsultuje povjerenika za zaštitu na radu.
Ostale obaveze poslodavaca
Poslodavac je dužan da:
organizuje poslove sigurnosti i zaštite zdravlja na radu,
b) vrši procjenu rizika za svako radno mjesto i utvrđuje poslove sa povećanim rizikom, na način i pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom,
c) omogući radniku da se prije stupanja na rad upozna sa mjerama sigurnosti i zaštite na radu,
d) donese interni akt o zaštiti na radu,
e) obavještava radnike, sindikat i povjerenika za zaštitu na radu o uvođenju novih tehnologija i sredstava za rad, te opasnostima i štetnostima po zdravlje radnika i izdaje uputstva za siguran rad,
f) osigurava da planiranje i uvođenje novih tehnologija bude predmet savjetovanja sa radnicima i/ili njihovim povjerenikom za zaštitu na radu u vezi sa posljedicama po sigurnost i zdravlje izazvanih izborom opreme, uvjeta rada i radne okoline,
g) osposobljava radnike za siguran rad,
h) osigurava radnicima sredstva i opremu lične zaštite i njihovo korištenje,
i) osigurava periodične ljekarske preglede radnika koji rade na poslovima na kojima postoje povećani rizici po zdravlje i preduzima mjere za sprječavanje nastanka invaliditeta i profesionalnih oboljenja radnika,
j) osigurava periodične preglede sredstava rada i sredstava i opreme lične zaštite pri radu, u skladu sa tehničkim standardima,
k) osigurava periodične preglede i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnoj okolini,
l) osigurava periodične preglede i ispitivanja sredstava rada i opreme, radnih i pomoćnih prostorija i sredstava i opreme lične zaštite, koji ne podliježu obaveznim periodičnim pregledima i ispitivanjima, na način, po postupku i u rokovima utvrđenim općim aktom,
m) provodi mjere zaštite od požara u skladu sa posebnim propisima,
n) provodi mjere za osiguranje prve pomoći,
o) unaprjeđuje sigurnost i zaštitu zdravlja na radu,
p) obavještava nadležnu inspekciju rada o svakom smrtnom slučaju, nesreći koja je zadesila jednog ili više radnika, težoj povredi, profesionalnom oboljenju, svakoj pojavi ili bolesti koje pogađaju više od jednog radnika i svakoj pojavi koja bi mogla ugroziti život ili zdravlje radnika na radu,
r) obavještava nadležnu inspekciju o početku i završetku radova na izgradnji, montaži, zamjeni opreme, remontu i rekonstrukciji objekata.
Prava i obaveze zaposlenog
Prava
Zaposleni ima pravo, ali i obavezu, da se prije početka rada upozna sa mjerama bezbijednosti i zdravlja na radu na poslovima ili na radnom mjestu na koje je određen, kao i da se osposobljava za njihovo sprovođenje.
Radnik ima pravo na sigurne i zdrave uvjete rada.
Radna okolina i sredstva za rad moraju, s obzirom na prirodu posla, biti sigurni za radnike i ne smiju ugroziti njihovo zdravlje.
Zaposleni ima pravo da odbije da radi:
Ako smatra da mu prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje i dužan je da o tome odmah obavijesti svog neposrednog rukovodioca i/ili imenovanog radnika za zaštitu na radu, nadležnog inspektora rada i predstavnika radnika.
Po prijemu obavijesti iz stava (1) ovog člana nadležna inspekcija rada obavezna je da odmah izvrši uviđaj na licu mjesta i naredi da se provedu odgovarajuće mjere zaštite odnosno zabrani rad dok se mjere ne provedu ili obavijesti radnika iz kojih razloga njegov zahtjev nije osnovan.
Radnik iz stava (1) ovog člana koji se udaljio sa radnog mjesta, ne smije snositi negativne posljedice u smislu propisa o radu, osim u slučaju ako poslodavac dokaže da se radnik neopravdano udaljio sa radnog mjesta.
Dužnosti radnika
Dužnosti radnika su da se pridržavaju utvrđenih pravila sigurnosti i zaštite zdravlja na radu u smislu ovog zakona i da pravilno upotrebljavaju sredstva za rad i opremu, opasne materije i druga sredstva proizvodnje u skladu sa uputstvima proizvođača i uputstvima za siguran rad koja daje poslodavac.
Također su dužni da pravilno upotrebljavaju sredstva i opremu lične zaštite koja su im dodijeljena i da ih nakon upotrebe vraćaju na mjesto na kojem se čuvaju i ne smiju samovoljno isključiti, modifikovati, promijeniti ili ukloniti sigurnosni uređaj koji je instaliran, posebno ne mašinu, uređaj, alat, pogon ili objekat i takav uređaj moraju pravilno upotrebljavati.
Dužni su da odmah obavijeste poslodavca i/ili radnika za zaštitu na radu o svakoj pojavi na poslu za koju postoji opravdana sumnja da predstavlja opasnost po sigurnost i zdravlje kao i o nedostacima u postupcima zaštite i da obavijesti lice odgovorno za to radno mjesto i/ili poslodavca o povredama koje su zadobili,
Radnici su obavezni da sarađuju sa poslodavcem i/ili radnikom za zaštitu na radu u provođenju mjera ili zahtjeva koje je naredio inspektor rada, da sarađuje sa poslodavcem i/ili radnikom za zaštitu na radu u provođenju mjera koje će obezbijediti da radna okolina i uvjeti rada budu sigurni i ne predstavljaju rizik po sigurnost i zdravlje u okviru njihovog radnog mjesta.
Zatim, dužni su da obavljaju periodične ljekarske preglede u terminima po zahtjevu poslodavca, da daju sve podatke i informacije koje traže inspektori rada.
Radnik koji se ne pridržava utvrđenih pravila sigurnosti i zaštite zdravlja na radu i propisanih obaveza u smislu ovog zakona čini težu povredu radne obaveze u skladu sa kolektivnim ugovorom, odnosno općim aktom poslodavca.