Najveća porezna promjena za hrvatske tvrtke u 2026. nije nova stopa, nego novi način evidentiranja računa. Fiskalizacija se proširila na znatno veći dio poslovanja, a eRačun je postao standard za domaće transakcije između poduzetnika u sustavu PDV-a.
Promjene utječu na računovodstvo, prodajne programe, web trgovine i interne postupke odobravanja računa. Tvrtke koje su pripremu svele na instaliranje novog dodatka za izdavanje računa mogle bi otkriti da se obveze protežu i na klasifikaciju proizvoda, primitak računa, izvještavanje o naplati te čuvanje podataka.
eRačun postaje obvezan u domaćem B2B poslovanju
Od 1. siječnja 2026. poduzetnici upisani u registar obveznika PDV-a moraju izdavati eRačune za domaće transakcije prema drugim poslovnim subjektima. Dokument poslan kao PDF e-poštom nije eRačun u smislu zakona. Račun mora biti izrađen u strukturiranom elektroničkom formatu koji omogućuje automatsku obradu.
Primatelji moraju imati pristupnu točku preko koje mogu zaprimiti račun. Izdavatelj i primatelj zasebno provode fiskalizaciju svakog izdanog i zaprimljenog eRačuna. Ako sustav privremeno nije dostupan, postupak se mora dovršiti najkasnije u roku od pet radnih dana.
Svaka stavka robe ili usluge na eRačunu povezuje se sa šesteroznamenkastom oznakom iz Klasifikacije proizvoda po djelatnostima. To traži sređen šifrarnik artikala, posebno kod tvrtki koje prodaju velik broj proizvoda ili kombiniraju robu, dostavu i dodatne usluge.
Poduzetnici koji nisu u sustavu PDV-a tijekom 2026. moraju moći zaprimati eRačune. Njihova obveza izdavanja eRačuna počinje 1. siječnja 2027., kada im za tu namjenu postaje dostupna i besplatna aplikacija MIKROeRAČUN.
Fiskalizacija obuhvaća i naplatu na transakcijski račun
Nova pravila šire fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji na sve načine plaćanja, uključujući transakcijski račun. To je važna promjena za web trgovine, konzultante, servise i druge djelatnosti koje građanima izdaju račun uz plaćanje virmanom ili internetskim bankarstvom.
Za e-trgovce to znači da webshop, naplatni sustav i računovodstveni program moraju razmjenjivati točne podatke o računu, načinu plaćanja, poslovnom prostoru i operateru. Pregled teme praktične izmjene za e-trgovce može pomoći pri povezivanju poreznih obveza s prodajnim procesom.
Tvrtka također mora pratiti odbijene i naplaćene eRačune. Podaci o odbijanju i naplati dostavljaju se Poreznoj upravi do 20. dana u mjesecu za prethodni mjesec. Zbog toga status računa više ne bi trebao ostati samo u bilješkama računovođe ili komercijalista.
Mijenjaju se pojedina pravila PDV-a i poreza na dobit
Izmjene Zakona o PDV-u uskladile su elektroničke račune s novim sustavom fiskalizacije. Kada zakon propisuje obvezni eRačun, više nije potrebna posebna suglasnost primatelja za prihvat računa u elektroničkom obliku.
Kod poreza na dobit uvedena je mogućnost smanjenja porezne osnovice za određena sponzorstva u Hrvatskoj. Pogodnost se odnosi na programe od interesa za Republiku Hrvatsku u područjima poput kulture, obrazovanja, zdravstva, sporta i humanitarnog rada, ali samo za subjekte koji ispunjavaju propisane uvjete.
Preciznije su uređene i metode transfernih cijena između povezanih društava. Tvrtke s podružnicama, vlasnicima ili povezanim partnerima u drugim državama trebaju provjeriti dokumentaciju i način dokazivanja tržišnih uvjeta. Kod prihoda iz inozemstva korisno je odvojeno pratiti ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, tečajne razlike i porez na devizne dohotke.
Što tvrtke trebaju provjeriti
Prvi korak je provjera može li postojeći program izdavati, zaprimati i fiskalizirati strukturirane eRačune. Nakon toga treba urediti šifrarnik KPD oznaka, ovlaštenja zaposlenika, digitalne certifikate, evidenciju poslovnih prostora i postupak za tehničke prekide.
Tvrtke koje posluju regionalno trebaju imati na umu da tržišta jugoistočne Evrope primjenjuju vlastita pravila. eRačun za domaću transakciju, račun stranom kupcu i fiskalizirani račun građaninu nisu isti poslovni slučaj.
Porezne promjene za 2026. traže suradnju računovodstva, prodaje, IT-a i uprave. Unutar tvrtke mora biti jasno tko održava podatke, prati greške i potvrđuje da je račun prošao cijeli postupak. Najskuplje će biti naknadno ispravljanje loših šifri i nepovezanih sustava.
