Iako je svijet trajno promijenjen, bar što se tiče životnih okvira naše generacije, povratak u „normalno“ tema je analize kako stručnjaka, tako i svih ostalih.
Za većinu ljudi, vraćanje u urede jedan je od znakova normalizacije okoline i svijeta. Dok određene industrije teško mogu funkcionirati s radnicima izvan prostorija poduzeća, druge su pokazale porast produktivnosti čim je rad od kuće zaživio. To su uglavnom poduzeća iz uslužnog sektora gdje lokacija nema važnost. Primjerice, Rizk je hrvatski online casino čiji zaposlenici nisu vezani uz fizičku lokaciju. Kao i kod drugih sličnih usluga iz industrije gaminga, većina poslova mogla se obavljati od kuće, bez značajnijih prepreka u komunikaciji i obavljanju zadataka.
Rad od kuće nije novost i posljednjih godina ionako je počeo dobivati na važnosti. Istraživanja koja su pokrivala rad od kuće postojala su i prije pandemije. Rađena na velikim uzorcima u nekoliko odvojenih okruženja, dolazila su do uglavnom istih rezultata – rad od kuće, u određenim okolnostima, produktivniji je nego rad u uredu. Najveći šok doživjele su tvrtke koje rad od kuće nisu shvatile kao nešto fundamentalno drugačije od rada u uredu, odnosno tvrtke koje s time do sada nisu imale iskustva. Zoom sastanci nikada neće biti kao oni fizički. Element ispunjavanja prostorije energijom ne postoji, niti prenošenje te energije na klijente ili kolege. No zahvaljujući boljoj tehnologiji i uvjetima, svijet nije potpuno stao, a dobar broj firmi poslove je nastavio obavljati bez značajnih zastoja. No pitanje više nije kako rad od kuće utječe na poslovanje, već kako će se on dugoročno odraziti na poslovni svijet?
Fortune 500 tvrtke kao kompas
Tridesetak velikih tvrtki i korporacija nedavno se našlo na popisu onih koji će nuditi trajni remote work. Među njima, izdvajaju se i divovi poput Amazona, Facebooka i Microsofta. Dobar je to pokazatelj da će rad od kuće, ili bar djelomični rad od kuće uz opciju dolaska u urede nekoliko dana u tjednu, postati nova stvarnost. Takav pristup vjerojatno ima najviše smisla. Uredski rad za sastanke i zadatke osjetljive na fizičku prisutnost, a rad od kuće za sve ostalo.
No unatoč tome što su istraživanja potvrdila kratkoročni porast produktivnosti, postoje određeni strahovi da bi joj rad od kuće dugoročno mogao naštetiti, a posebice negativno utjecati kolaborativnost i komunikativnost. Ovo je donekle potvrđeno studijom provedenom na 61 tisući zaposlenika Microsofta – kraktoročna produktivnost porasla je nauštrb komunikacije i efikasne razmjene informacija. Direktor Microsofta, Satya Nadella, nazvao je to „paradoksom hibridnog modela rada“. Naravno, određene vrste poslova svakako će imati više štete nego koristi, primarno one koje se oslanjaju na kolaboraciju, kreativnost i brzu razmjenu informacija među članovima tima.
Povratak ili ne? Ovisi koga pitamo
Povratak u ured, odnosno rad od kuće ili s druge lokacije, postaje dio kulture samih poduzeća te njihove radne filozofije. Jer postoje tvrtke koje veliku važnost pridodaju upravo poslovnom prostoru, uredskoj kulturi i atraktivnim lokacijama obavljanja djelatnosti. Za njih, rad od kuće gubi smisao čak i ako ne utječe negativno na samu produktivnost zaposlenika. S druge strane, manjim tvrtkama ovakav način poslovanja može značajno smanjiti operativne troškove. Čak i veće tvrtke s vlastitim prostorom rad od kuće počinju uključivati u standardni radni tjedan, odnosno nuditi takozvani „hybrid remote-work“, gdje se rad od kuće kombinira s dolaskom u ured. Uz napredak tehnologije i prilagodljivost tržišta, smatramo da će ovo ostati standardna praksa poslovanja u svijetu i „novo normalno“ dugo nakon završetka pandemije. Mnogi menadžeri proglasili su to već „izazovom desetljeća“.
