Ljudski mozak ima određeni kapacitet pamćenja, stoga je bitno da naučite kako zapamtiti veliku količinu informacija
Memorija može biti kratkoročna i dugoročna, ali kapacitet ili količina pohranjenih informacija su promjenljivi. Obično se nečega naučenog sjećate kao kroz “maglu”, ali nikako ne možete izbistriti tu sliku i doći do savršenog memorisanog sadržaja, bez obzira na način i vrijeme kada ste to naučili.
Tajne pamćenja velike količine informacija
Prije nego što naučite bilo kakav sadržaj ili materijal, zamislite da imate kuću s velikim brojem soba koje su zatvorene vratima. Podijelite područja za učenje ili predmete po sobama i “zalijepite” naslove na vrata u svom umu.
Otvorite vrata u svom umu i počnite učiti, primjenjujući bilo koju tehniku učenja i pamćenja. Kad završite jednu lekciju ili jedno područje, napustite zamišljenu sobu i zatvorite vrata sa sobom. Svaki put kada želite ponoviti ovu lekciju koju ste ostavili u toj sobi, otvorite ta vrata i uđite u onu sobu u kojoj ste “napustili” lekciju. Iznenađujuće pamćenje postižete pravilnim rasporedom sadržaja u pojedinačnim sobama.
Savjeti
Pravilno rasporedite stvari kojih se sjećate u virtualnim sobama. Na primjer, recepti u sobi za recepte, brojevi telefona u sobi za brojeve telefona itd. Počnite s manjim brojem soba, a zatim dodajite jednu po jednu sobu i postepeno širite svoju “memorijsku kuću”.
1. Dijelite dugačke predmete na manje dijelove
Vaša kratkoročna memorija istovremeno može sadržavati samo ograničenu količinu informacija. Stoga, kada se suočite sa složenom informacijom, može vam pomoći da je rastavite na male dijelove. Korištenjem ove tehnike komadanja možete učiniti da iz svakog pojedinačnog predmeta izvučete i trajnije zapamtite korisnije informacije.
Na primjer, kada pamtite telefonski broj, lakše ga je zapamtiti u tri dijela (555-123-4567) nego u jednoj velikoj grupi brojeva (5551234567). Vaša kratkoročna memorija može pohraniti male grupe brojeva dovoljno dugo da ih možete zapisati. Ako trebate zadržati broj u svojoj dugotrajnoj memoriji, lakše je kodirati nekoliko malih dijelova podataka, za razliku od jedne velike informacije.
2. Igrajte igre koje se fokusiraju na rukovanje informacijama brzo i pravilno
Kako smo shvatili više o tome kako funkcionišu memorija i ljudski mozak, razvili smo i igre i aktivnosti koje su posebno dizajnirane da vam pomognu da trenirate pamćenje. Igrama možete pristupiti na mreži, u štampanom obliku, pa čak i putem sistema za video igre. Naravno, ove igre ne bi trebale koristiti za odgađanje učenja, ali mogu biti zabavan i opuštajući način za ublažavanje stresa i predah tokom vježbanja različitih dijelova mozga.
3. Stimulirajte svoj um na razne načine tokom dana
Učenje i pamćenje najčešće su povezani s čitanjem ili slušanjem, ali u stvarnosti svih pet ljudskih čula igraju važnu ulogu u načinu na koji primamo i tumačimo informacije o svijetu. Redovno treniranje mozga raznim senzornim podražajima pomoći će mu da ostane u formi, što pomaže njegovoj radnoj memoriji. Zato se zaustavite i pomirišite cvijeće, probajte nepoznatu hranu ili slušajte muziku drugačiju nego što to obično radite.
4. Držite nivo stresa u granicama i pod kontrolom
Budite svjesni koliko ste zapravo pod stresom i poduzmite korake za ublažavanje stresa kada osjetite da je on emocija koja u vašem raspoloženju prevlada. Poduzmite korake da ga se riješite. Stres je doslovno toksičan za pamćenje – hemikalije koje vaše tijelo proizvodi pod stresom izravno se miješaju u proces prenosa informacija iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje. Minimiziranje nivoa stresa usporava oslobađanje ovih stresnih hemikalija i pomaže u zaštiti vašeg mozga.
5. Vježbajte aktivno slušanje tokom nastave
Kada aktivno slušate, uključujete sva svoja osjetila i sudjelujete u potpunosti u predavanju ili raspravi, umjesto da pasivno dopuštate da vas informacije preplave. To olakšava pamćenje informacija jer imate druge senzorne podatke koji će vam pomoći da ih kodirate u svom mozgu.
Tokom predavanja, umjesto da pokušavate zapisati od riječi do riječi sve što predavač govori, napišite sažetke govornikovih koncepata izlaganja, ideja i činjenica. Sažetak i postupak sinteze angažuju vašu memoriju na dubljem nivou i pomoći će vam da podatke pohranite u svoju dugoročnu memoriju.
Jedna od efikasnih tehnika povezivanja je vođenje malih ličnih bilješki; nešto tako jednostavno kao što je bilježenje vremena, šta ste ručali ili kakva je kravata koju je nosio instruktor, može izazvati potpuniji podsjetnik na cijelo predavanje.
6. Koristite razne tehnike pregleda kada proučavate svoje bilješke
Nemojte samo čitati tekst ili bilješke u sebi – pokušajte ih pročitati naglas. Razmislite o njihovom ručnom prepisivanju ako za bilješke obično koristite laptop ili tablet. Ako vam se daju uzorci ispitnih pitanja, napišite rukopise uzoraka ili odgovore ručno tokom učenja. Ove metode pružaju vam ponavljanje i raznolikost; pamćenje predmeta u vezi s različitim postupcima stvorit će više asocijacija koje će poboljšati vašu sposobnost prisjećanja informacija.
7. Iskoristite flash kartice
Pripremite flash kartice na temu koju želite zapamtiti, s imenom (riječ, slika, pojam) na jednoj strani i odgovorom na drugoj. Samo njihovo ispisivanje dobra je praksa, ali nemojte se tu zaustaviti. Nakon što ste ih promiješali, prođite kroz njih i kvizirajte.
Stavite karte u kojima ste pogriješili u hrpu A, a one koje ste rješili u hrpu B. Pregledajte grupu A svaki dan, premještajući kartice koje ste rješili u hrpu B. Pregledajte grupu B svake sedmice, vraćajući one u kojima ste pogriješili ili zaboravili na grupu A. Ovo je moćan alat kada trebate naučiti činjenične informacije, poput izraza iz rječnika, stranih jezika i povijesnih događaja i datuma.
8. Učite redovno i često, kraće
Često prolaženje kroz process učenja u manjim intervalima pomoći će vam u stvaranju dugoročno pohranjenih informacija i asocijacija kojih se lako možete sjetiti, kao i stvoriti pozitivnu, redovnu naviku koja gradi vašu radnu etiku.
Redovno ponavljanje temeljni je element učenja, važniji čak i od samog broja sati koje provodite učeći. Naravno, trebat ćete provesti dovoljno sati učeći da stignete pokriti svo gradivo u nastavi, ali istraživanja pokazuju da ćete tokom sedmice dobiti/osloboditi više od sata dnevno, rastežući svoje mogućnosti pamćenja, za razliku od izgubljenog vremena od pet sati intenzivnog učenja sa mnogo manjom produktivnosti.
9. Održavajte mozak gorivom
Iako teži samo nekoliko kilograma, vaš mozak koristi oko 20 posto energije vašeg tijela, što znači da je razmišljanje naporan posao. Jedite redovno i pokušajte se bazirati na proteine i povrće; riba, zeleno lisnato povrće, pinto i grah posebno su korisni. Složeni ugljikohidrati poput cjelovitih žitarica, leće i smeđe riže pružit će vam i trajnu energiju. Iako ne biste trebali pretjerivati sa kofeinom i teinom, studije pokazuju da malo kofeina (posebno kafe i zelenog čaja) može pomoći i vašem dugotrajnom zdravlju mozga.
