back to top

Pčelarstvo – unosan biznis od 10.000 godišnje zarade

Pčelarstvo polako postaje unosna privredna grana

Pčelarstvo je grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem pčela medarica radi dobivanja meda, voska, matične mliječi, peluda, propolisa i pčelinjeg otrova te oprašivanja uzgajanih i samoniklih biljaka, čime se povećavaju količina i kakvoća biljne proizvodnje.

Drevni je čovjek uzimao pčelama saće s medom iz šupljega drveća i pećina te koristio med kao hranu i lijek a pčelinji vosak za rasvjetu, preradu kože, voštenje platna i u druge svrhe.

Osnivanjem stalnih naselja počeo je uzgajati pčele, isprva u izdubenim panjevima (dubina), a poslije u košnicama pletenima od pruća i premazanima blatom (pletara) ili izrađenima od kamenih ploča ili pečene ilovače.

Zanima vas kako otvoriti vinariju, pogledajte biznis plan.

Na početku 19. stoljeća bila je izumljena košnica s pokretnim saćem na okvirima. Gotovo istodobno pojavila su se i dva druga izuma: kalup za izradu osnove saća i vrcaljka za med. Time su postavljeni temelji modernoga pcelarstvo.

Tipovi košnica u pčelarstvu

U suvremenom pčelarstvu upotrebljavaju se dva osnovna tipa košnice: lisnjače i nastavljače. Lisnjača je košnica od jednoga dijela i otvara se sa stražnje strane. Ne može se proširivati ni smanjivati, to jest prilagoditi veličini zajednice ili veličine paše.

Vodoravnom matičnom rešetkom podijeljena je na dva dijela. Kod nas je lisnjača zastupljena tradicionalnom košnicom tipa Alberti-Žnideršič (AŽ košnica). Pogodnost je te košnice mogućnost ugradnje u zidove nepokretnih ili pokretnih paviljona. Nastavljače imaju najmanje dva nastavka postavljena okomito; u donjim je dijelovima plodište, odnosno pčelinje leglo, a u gornjima su zalihe meda (medište). Nastavljače su u Hrvatskoj zastupljene najčešće Langstroth-Rootovom (LR košnica), a rjeđe Dadant-Blatovom košnicom (DB košnica).

pčelarstvo
Pčelarstvo

U Hrvatskoj postoje povoljni uvjeti za razvoj iskoristivog pčelarstva, jer su naša područja bogata raznovrsnim medonosnim biljem na prirodnim livadama, u šumama, na velikim krškim i poljoprivrednim površinama.

Raznolikost područja osigurava stalnu pčelinju pašu, to jest cvatnju medonosnoga bilja u različito doba. Osim nepokretnih pčelinjaka postoje i pokretni pčelinjaci, koji se sele na nekoliko paša godišnje.

Koje su najpoznatije nektarne paše?

Pčelinje paše dijele se na nektarne paše i mednu rosu (medljiku). Najpoznatije su nektarne paše: uljana repica, voćke, bagrem, lipa, livade, pitomi kesten, majčina dušica, suncokret, metvica, vrijesak, ružmarin, lavanda i kadulja. Medljika ili medna rosa velika je količina izlučina lisnih i štitastih uši na lišću šumskoga drveća i grmlja na kojem parazitiraju, a pčele ju skupljaju.

U prehrani ljudi med ima veliko značenje, a sve više se koriste i matična mliječ, pčelinji otrov, propolis i pelud kao pomoćna ljekovita, kozmetička i toaletna sredstva.

Prosječan godišnji prinos kod nepokretnoga pčelarenja iznosi oko 10 kilograma meda po košnici, u dobroj pašnoj godini 30 kilograma, a kod pokretnoga pčelarenja i do 100 kilograma po košnici.

pčelarstvo
Pčelarstvo kao unosna privredna grana

Koliko se od pčelarstva može zaraditi?

Pčelarstvo polako postaje unosna privredna grana jer, prema procjenama pčelara, od 100 košnica može da se zaradi, ukoliko su optimalni uslovi za pčele, i do 10.000 eura.

Samo od jedne košnice, koja se ne seli sa mjesta na mjesto, može da se dobije 20 kilograma, a od one koja se premješta i do 50 kilograma meda.

Pogledajte i ove biznis ideje.

Ako se cijela količina iscjeđenog meda proda po četiri eura, ulaganje može da se duplira već u prvoj sezoni.

Cijena košnice se kreće oko 50 eura, a isto toliko košta i roj pčela.

Ipak, pčelari kažu da se ulaganje brzo isplati, pod uslovom da je godina dobra, odnosno cvijetna i rodna, i u zavisnosti od toga da li se pčele sele sa mjesta na mjesto.

Pčelari koji se ozbiljno bave ovim poslom premještaju košnice i po nekoliko puta do zime.

Država, ali i gradovi u bivšoj Jugoslaviji redovno isplaćuju dodatne poticaje za pčelare, što nije zanemariva cifra, posebno u vrijeme kada vremenski uslovi i prirodna događanja ne pašu pčelama.

Ukoliko se odlučite baviti pčelarstvom, vaša ljubav prema prirodi će porasti, povećat ćete brigu o svim društvenim dobrima, a sigurno da ćete i dobro zaraditi!

Pogledajte i ove preporuke:

Mihael
Mihaelhttps://poslovne.com
Mihael je autor na nekoliko biznis portala. Prati dešavanja vezana za poslovni svijet i piše korisne članke za online zaradu od kuće.
spot_img

DRUGI UPRAVO ČITAJU

Možda vas zanima