Šulek Bogoslav (Bohuslav)

34

„Otac hrvatskog znanstvenog nazivlja“. Hrvatski jezikoslovac, povjesničar, publicist i leksikograf slovačkoga podrijetla.

Rođen je u Slovačkoj 1816., a umro u Zagrebu 1895. Godine 1874/75. objavljen je Šulekov Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenoga nazivlja, popraćen francuskim i engleskim, a nerijetko i latinskim i grčkim paralelnim nazivima. To je prvi pravi hrvatski terminološki rječnik koji će snažno utjecati na hrvatske jezične tokove. U njemu se donosi mnoštvo naziva i izričaja od kojih je mnoge sustavno tvorio sam Šulek. hrvatsko nazivlje na području društvenih i prirodnih znanosti, tehnologije i urbane civilizacije nezamislivo bez njega. U zalihi današnjeg znanstva Šulek je ostavio 1.200 svojih kovanica izmislivši izraze za tek nastajuće pojmovlje, a ti su izumi i do dana današnjeg sastavno blago hrvatskoga književnoga jezika. Zahvaljujući Šuleku imamo: obujam (volumen), zračenje (radijacija), ozračje (atmosfera), kovine (metali), slitine (legure), toplomjer (termometar), tlakomjer (barometar), ustavni (konstitucionalni), obrtnost (industrija), državljanin (regnicola), zastupanje (reprezentacija), buna (revolucija), promjene (varijacije), državnik (statesman), ukaz (patent), uredba (institucija).