Donosimo vam sve potencijalne rizike prilikom uzimanja kredita koje je korisno znati
Osnovni rizici uzimanja kredita predstavlja promjenljiva kamatna stopa. Ona se mijenja tokom vremena otplate kredita.
Sve kamatne stope u nekoj državi proističu iz baznih kamatnih stopa koje određuju centralne banke kao što su Američke federalne rezerve (FED), Evropska centralna banka (ECB), ili kamatne stope Engleske banke (Bank of England) u zavisnosti o kojoj se državi i valuti radi.
Visinom bazne kamatne stope (Federal Funds Rate in USA, ECB interest rate, Bank of England interest rate) centralne banke pojedinih zemalja sprovode odgovarajuću i željenu monetarnu politiku i utiču na tokove poslovanja u svojim zemljama.
Kada žele da smanje kreditnu ekspanziju ili prekomjerno zaduživanje, one će povećati kamatne stope i suprotno, kada žele da obezbijede jeftin novac za privredu i stanovništvo, one će te iste stope smanjiti.
Na isti način će se kao posljedica, povećavati i smanjivati troškovi nečijeg zaduživanja. Bazne kamatne stope se fiksiraju na periodičnim sastancima odgovarajućih organa centralnih banaka i one ne podliježu dnevnim promjenama.
Na njih se dalje nadovezuju kamatne stope na međubankarskom tržištu, kao što su Prime Rate (USA), Euribor (Evro zona) i Libor (UK). To su kamatne stope po kojim najuglednije banke, pozajmljuju najboljim klijentima (najčešće jedna drugoj) svoj novac.
Ove kamatne stope su za određeni broj procentnih poena (1%, 2%, 3%) više u odnosu na bazne kamatne stope centralnih banaka.
Za razliku od Euribor-a i Libora-a, koji mogu biti predmet dnevne promjene, Prime Rate in USA je stabilniji i ne podliježe tako čestim promjenama.
Iz prethodno navedenog se lako zaključuje da kada rastu kamatne stope centralnih banaka, gotovo uvijek rastu i kamatne stope na međubankarskom tržištu.
Važnost kamatnih stopa
Kamatne stope na međubankarskom tržištu su naročito važne zato što one predstavljaju osnovu za obračun ostalih kamatnih stopa, na kredite plasirane privredi i građanstvu.
Kamatne stope koje se u tim slučajevima plaćaju bankama izražavaju se kao Prime rate, Euribor ili Libor, uvećane za određen broj procentnih poena (na primer 3%, 5%, 8%…), u zavisnosti od vrste i namjene kredita.
Tako se dobija ukupna kamatna stopa koju plaćaju manji, srednji biznisi, građanstvo ili klijenti koji nemaju prvorazredan status.
Procenat iznad Prime rate-a, Euribora-a ili Libor-a je onaj dio ukupne kamate koji banke koriste za pokrivanje sopstvenih troškova i ostvarivanje profita.
Kako čitav sistem funkcioniše najlakše se vidi na sljedećem primjeru:
Neka je bazna kamata evropske centralne banke u nekom trenutku 0,25%. U istom trenutku je Euribor 1,25%. Ako se želi kredit, banka može ponuditi godišnju kamatnu stopu u iznosu od 4,25% ( 3% uzuma za pokriće svojih troškova i ostvarivanje profita).
Ako Centralna Banka-ECB, poveća svoju baznu kamatnu stopu sa 0,25% na 3,25%, lančano će skočiti i Euribor na 4,25%, ali i kamata na kredit na 7,25%. Ako je kredit u iznosu od 100.000 Eura, to praktično znači da će samo u prvoj godini biti plaćeno dodatnih 3.000 Eura na osnovu uvećanih kamatnih stopa.
Povećani izdaci će biti i u svakoj sljedećoj godini sve do trenutka kada kamatne stope ponovo počnu da padaju.
Zbog toga se mora biti svjestan da će se spomenuti kredit otplaćivati više godina, pa i decenija i da u međuvremenu može doći do drastičnog skoka Euribora, te posljedično tome i skoka kamatne stope.
Tih inicijalnih i ugodnih 4,25%, lako može postati osam , devet pa i više procenata. To dalje povlači veliki rast mjesečne ili kvartalne rate, koji će samim tim ugrožava tekuću likvidnost poslovanja.
To je najveći rizik koji nosi promjenljiva kamatna stopa, taj rizik je realan i on mora biti ukalkulisan u finansijske planove.
Zbog toga je dobro u svakoj banci dobiti precizne informacije o tome kako se obračunava kamatna stopa i pod kojim uslovima se ona mijenja. Na taj način je lako predvidjeti njeno kretanje u bližoj budućnosti, imajući u vidu da su podaci o Euriboru, Prime rate-u, i Libor-u javni i lako dostupni u medijima i na internetu.
Identična logika se primjenjuje kod dinarskih kredita, samo što se tada uzima u obzir Belibor kao osnov za obračun.
Valutni rizik
Najveći broj kredita se odobrava sa deviznom klauzulom. To znači da su iznosi koji se spominju u kreditnom ugovoru najčešće izraženi u eurima.
Višim kamatnim stopama banke se štite od eventualne promjene kursa i inflacije, pa su ovi krediti po pravilu skuplji.
Ukoliko je kredit indeksiran u eurima, banka će otplatne rate fakturisati u iznosu vaše valute, jednakom rati izraženoj u eurima, pomnoženoj sa kursom, važećim na sam dan otplate.
Ukoliko nacionalna valuta (u našem slučaju konvertibilna marka) oslabi, onda će rata, izražena u KM početi da raste. Može se pokušati da se teret promjene kursa prebaci na krajnje kupce, ali u pojedinim situacijama, kada je tražnja slaba i prodaja loša, to neće biti moguće.
Poslovni partneri, jednostavno neće željeti više da plate. Tada ni gotovinski prilivi neće biti dovoljni da finansiraju tekuće poslovanje, uz istovremenu otplatu kredita.
Ova činjenica se mora imati u vidu prilikom ulaska u kreditni aranžman i moraju se imati spremljeni planovi u slučaju nastanka opisanih poremećaja.
Možete izračunati mjesečnu ratu kredita OVDJE.
Pročitajte i ove financijske savjete
- Šta je kreditna kartica i kako se koristi?
- Kako dobiti kredit za stan?
- Kako funkcioniše stambeni kredit
- Šta su krediti za refinansiranje ?!
- Hipotekarni kredit
