Sigurno je da poduzetništvo sa sobom donosi jednu vrstu slobode koju je teško pronaći u drugim formama rada. Imamo veću slobodu da biramo ljude s kojima radimo, ali to i dalje ne znači da se nećemo baviti ljudima. Naprotiv, ako ste menadžer svog biznisa i sarađujete s ljudima, onda vrlo dobro šta to sve može da znači.
Ako se nalazite u ovoj situaciji morate znati kako izaći na kraj s teškim ljudima. Sigurno mislite da su ljudi jednostavni i da će raditi ono što im vi kažete, međutim u realnom svijetu grdno ćete se prevariti.
Među ljudima postoje različite ličnosti, koje u komunikaciju i odnos unose svoja uvjerenja, vrijednosti, želje, ciljeve i tome slično. Ponekad će upravo elementi koji drugi donose za nas biti nešto što nam nije poznato ili s čime nam nije udobno. Na primjer, za nekoga je najnormalnije da vam ne javi da će kasniti na sastanak, dok bi za drugu osobu ista situacija mogla da predstavlja izvor velikog stresa.
Komunikacija i rad sa „teškim” ljudima sa sobom donose svoje izazove, ali svakako su mogući. I to ne samo da su mogući, već je takvu saradnju moguće učiniti konstruktivnom i kvalitetnom. Za to će vam biti potrebno nekoliko ključnih sastojaka, a u nastavku vam donosimo tri savjeta koja će vam koristiti u takvim okolnostima:
1. Fokusirajte se na ponašanje, a ne na ličnost
Ljudi koje nazivamo „teškim” najčešće imaju karakterističan stil komunikacije, koji provocira druge ljude na (emocionalno) reagovanje. Na primjer, imate saradnika koji stalno probija rokove, a kad ga pitate šta se dešava, on pronađe odlične izgovore, i tako svaki put! Takvo ponašanje će sasvim sigurno da vas iznervira, pa ćete u jednom trenutku možda krenuti u agresivnu komunikaciju s takvom osobom, koja će biti zasićena sa „Ti si nepouzdan/ljenjivac/…!”.
To je upravo zamka koju treba izbjeći: baviti se procjenama i ocjenama ličnosti druge osobe, zato što takvo bavljenje nije konstruktivno; time što nekoga proglasite ljenjivcem niste mu pomogli ni na koji način, već ste dio njegove ličnosti proglasili manjkavim. Takvo postupanje sugeriše nepostojanje prostora za promjenu. I zaista, ljudi se ne mijenjaju zato što mi to želimo, tako da, umjesto bavljenja ličnošću, pametnije je fokusirati se na ponašanje i voditi računa da se komunikacija odvija u tom okviru.
To će izgledati tako što ćemo nekoj osobi reći ne da je lijenja, bezobrazna, da stalno kasni, negoduje ili je namrgođena, već ćemo se fokusirati na konkretne situacije i ponašanja: „Jučer si mi rekao da ćeš mi danas poslati procjenu. Šta se dešava?”, „Preko telefona sam imala utisak da nismo dovoljno diskutovali o toj-i-toj temi?” i slično.
Uvijek se vratite na konkretnu situaciju, posebno ako zaustite kako je neko ovakav i onakav; zaustavite se i fokus vratite na ponašanje i na efekat tog ponašanja na okruženje te osobe, tim i/ili vas.
2. Naoružajte se strpljenjem i tolerancijom
Da li je neko rekao da će izlaženje na kraj sa „teškim” ljudima biti jednostavno i lako? Ako jeste, imate pogrešnu informaciju. Biće vam potrebno mnogo strpljenja, takta i tolerancije, a ništa od toga nije neizvodljivo.
Pitanje je samo da li je vrijedno, to jest da li želite da investirate svoje vrijeme i energiju u odnose koji vam ne donose ništa dobro (bilo da pričamo o zaposlenima, saradnicima, partnerima, klijentima…). A da li je vrijedno znat ćete po tome da li u taj odnos više ulažete nego što dobijate nazad.
Jedna jednostavna tehnika za to da neku drugu osobu sagledamo u novom, pozitivnijem svjetlu (i, posljedično, počnemo prema njoj da gajimo odnos s nešto više razumijevanja, ili makar strpljenja) jeste da probamo da se prisjetimo nekoliko njenih pozitivnih osobina ili postupaka. Ovdje je „dozvoljen” fokus i na ličnost i na ponašanje, pošto je cilj da tu osobu sagledamo kao višedimenzionalnu, a ne samo kao jednu crtu ili modus operandi koji nas nervira ili nam smeta
Čini vam se da je za neke ljude ovo nemoguće postići? Nije. Na primjer, Hitler je volio pse. I mnogo ljudi voli pse. Eto, već smo napravili zajedničku vezu. Zvuči zastrašujuće, ali primjer je ekstreman i vjerovatno sasvim odgovarajuć da uhvatite suštinu ove tehnike.
3. Računajte na male pomake
Drugim riječima: ukrotite svoja nerealna očekivanja. Kad odlučimo da ostanemo u odnosu sa „teškim” ljudima, možemo biti skloni da vjerujemo da će se oni promijeniti. To najčešće biva potaknuto time što smo u komunikaciji s njima doživjeli mali pomak, pa vidimo da postoji prostor za korekciju ponašanja. Iako je tačno da prostor može postojati, isto tako mi možemo, iz silne želje da se to desi, očekivati da će od sada sve biti sjajno.
Ponekad je sve što će nam preostati u odnosu s nekim da ga/je prihvatimo takvim kakav jeste. To i dalje ne znači da će ta osobina prestati da nam smeta i da smo s tim zauvijek završili; to samo znači da biramo da ostanemo u odnosu s tom osobom, i kad je teško.
Ono što će svakome ko se „nosi s teškim ljudima” – a u nekom trenutku, svi se mi i nosimo, ali i bivamo teški drugima – biti potrebno to je fleksibilnost, odnosno sposobnost da uvidi širu sliku, da se ne vodi za trenutnim porivima i emocijama, te da ima na umu zašto radi ono što mu/joj je ponekad mrsko ili teško, ali što je upravo u široj perspektivi jedina ispravna stvar.
